28.7.2022. 13:01
0
Schmidt: "Zabrinut sam zapaljivom retorikom. Oprez! BiH je dragocjena porculanska kutija. Ne može se hodati okolo i pričati takve stvari"
Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH komentarisao je u intervjuu za Deutsche Welle (DW) svoju posljednju odluku oko izmjena Izbornog zakona, ali i priču oko cenzusa od tri posto za popunu Doma naroda FBiH za koju je rekao da nije primjenjiva i da treba tražiti drugi put. Osim toga, Schmidt je naveo da je zabrinut zbog zapaljive retorike u BiH. Intervju sa Visokim predstavnikom za BiH prenosimo u cjelosti:

DW: Gospodine Schmidt, zašto ste donijeli odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona i što ova odluka znači za Bosnu i Hercegovinu? 

Schmidt: Odluku sam donio na temelju dvije točke. Izborni zakon za opće i slobodne izbore u Bosni i Hercegovini tek treba unaprijediti kada je riječ o sprječavanju izbornih prijevara. Dakle kad je riječ o onome tko lažira brojanje glasova, tko širi govor mržnje, pokušava utjecati na druge, primjerice ugnjetavanjem, prijetnjama, tu sam povećao kazne u zakonu. Također, to je u skladu sa zahtjevima organizacije Vijeće Europe i Venecijanske komisije koja je dala prijedloge i njih su zapravo podržale sve strane u Bosni i Hercegovini, kao i Europska unija. A što se onda događa? Svi to podržavaju, ali ništa se ne događa. U Parlamentu je ovaj pokušaj propao. Zato sam sada donio odluku.

DW: Mediji u BiH su objavili dokument o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH. U tom dokumentu bilo je odredbi koje su izazvale veliko negodovanje. Je li to bio Vaš službeni prijedlog i ako jest zašto ste promijenili odluku? Zbog pritisaka?

Schmidt: To je bila osnova za raspravu. Ja to nisam odlučio. Ja sam odlučio onda kada stavim svoj potpis na nešto. To nisam još učinio. Postoje dvije teme o kojima želim nešto reći. Mi imamo dramatičnu situaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Federaciji postoji vlada, predsjednik i potpredsjednik. Nijedan predsjednik uopće nije izabran u posljednje četiri godine jer je izbor blokiran. Tu je još uvijek stari koji je izabran 2014. godine.

Postoji Ustavni sud u Federaciji. Koliko ima sudaca? Devet. Koliko ih je imenovano? Pet. Zašto je to tako? To je zato jer onaj tko je prijelazni predsjednik ili vršitelj dužnosti ne prosljeđuje prijedloge za imenovanje sudaca Parlamentu iako ima jako dobrih ljudi. To znači da u pravom smislu te riječi postoji zastoj u provođenju prava iz političkih taktičkih razloga.

DW: Koja je stranka za to konkretno odgovorna, gospodine Schmidt?

Schmidt: To nije jedna stranka, ali predsjednik je iz HDZ-a. Međutim, sada uopće ne želim stavljati (tu) stranku na stub srama. Tu obvezu ispunjavate i ne koristite je kao alat za blokiranje u korist bilo koga ili bilo čega.

DW: Zašto onda niste donijeli odluku?

Schmidt: Jer dajem još jednu posljednju šansu da izvršna i zakonodavna vlast to odluči. To zapravo tu pripada, tome nije mjesto na mom stolu. Ja sam, da tako kažem, samo onaj koji pomaže u nuždi.

Za nekoliko tjedana ćemo se sastati s predstavnicima stranaka. A onda ću vidjeti ima li pomaka. A nakon izbora bi se trebalo dalje razgovarati na europskoj razini o tome kada Bosna i Hercegovina može postati članica EU. Ako ne mogu pokazati napredak, onda će to izazvati velika pitanja, i to ne samo u Bruxellesu. Upravo sam zato i preuzeo inicijativu pred izbore. To je zadnja šansa, da tako kažem. Zadnji izlaz prije odluke.

DW: Očekujete li zaista da će ta odluka biti donesene prije izbora u listopadu?

Schmidt: Izbori su za dva mjeseca. To je razuman vremenski period. Pritisak sada raste s moje strane. A onda ćemo vidjeti! Ali trebaju se prisjetiti da ne trebaju zaboraviti da su moje izvršne ovlasti tu. Nisam odustao od njih. Samo ih sada nisam koristio.

DW: To znači da ste to samo prolongirali, ako sam Vas dobro razumjela?

Schmidt: Uvjetovao sam to i nadam se još jednom da to ni u jednom trenutku neću morati učiniti. Ali i s obzirom na izbore, nadam se da svi žele pokazati da nešto mogu. I zato nisam potpuno bez očekivanja i bez nade.

Kada je riječ o drugoj temi (promjenama Izbornog zakona - op. red.), tu imamo veoma kompliciranu pravnu situaciju.

Imamo delegate koji se biraju u takozvani Dom naroda, koji trebaju odlučivati jesu li ovim ili onim zakonom povrijeđeni nacionalni interesi Srba ili Bošnjaka ili Hrvata, a koji također moraju biti izabrani. Tamo gdje su, na primjer, Hrvati ili Bošnjaci, vladaju ogromne tenzije.

U gradu Goraždu, od 25.000 stanovnika, živi 24 Hrvata. Inače, ni prije rata ih nije bilo puno više. A onda imate kanton Mostar (Hercegovačko-neretvanski – op. red.) gdje živi 120.000 Hrvata. I oni šalju tri delegata, a Goražde jednog. I tu se postavlja pitanje jer je sud rekao da to ne može potpuno biti tako. A Parlament nažalost tu odluku nije donio.

To pitanje je bilo pogrešno komunicirano. I zbog toga sam rekao da mislim da je pametno, da ne želimo to provoditi, već da se mora razgovarati s ljudima od kojih su neki stekli dojam ili su neki mislili da se samo nagrađuju oni koji žive na području s mnogo sunarodnjaka, etničkih sunarodnjaka. Nije se uopće radilo o tome.

I prije svega ni u kojem slučaju ne želim ovdje probuditi dojam da se želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu na različite etničke regije. Ne, zaboga, ja sam tu upravo da to spriječim, odnosno da održim takozvani teritorijalni integritet. 

I zato mi je nevjerojatno važno da ljudi, uključujući i onih 24 u Goraždu, znaju da su zastupljeni. Ali naravno da se negdje mora naći ravnoteža. O tome se mora razgovarati. Činilo mi se da je rasprava koja se ovdje vodila, bez obzira od koga je potaknuta, vođena pogrešno. Građani imaju pravo izjasniti se, ali meni se to činilo malo prekomplicirano i zato sam to sada stavio na čekanje.

DW: No, možete li reći vrlo konkretno što Vi mislite o izbornom pragu od tri posto?

Schmidt: Ne mislim da je to u toj formi izvedivo. Zbog toga se mora ići drugim putevima, kako bi s jedne strane imali proporcionalnost, a s druge strane da građani to mogu razumjeti i podržati.

Dakle, uzimam sebi vremena da razgovaram o tome. Nažalost, razgovori o izbornom procesu posljednjih godina, moram reći desetljeća, su uvijek bili neuspješni. Ja također ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih raznih manjih problema, ako mogu tako reći. I tu se mogu se osloniti na moje mogućnosti koje mi daju tzv. bonske ovlasti ako baš ne ide nikako drugačije.

U pozadini se posljednjih dana odvijala prava diplomatska ofanziva. Bilo je informacija da primjerice SAD vrši posebno veliki pritisak na Vas da donesete ove odluke. BiH je čini se postala žrtva različitih interesa izvan zemlje. Kako Vi gledate na poziciju zemlje u aktualnoj geopolitičkoj situaciji?

Jako sam sretan kada se države brinu o Bosni i Hercegovini, jer razni političari u Bosni i Hercegovini, bilo u Sarajevu ili u Banjoj Luci ili bilo gdje drugdje, imaju pogrešan osjećaj da se svijet vrti oko BiH. To nije tako, hvala Bogu, jer ako bi to ponovo radili, onda bismo imali loše uvjete u Sarajevu.

DW: Znači li to da pritisak ipak nije bio tako veliki?

Pa sad, znate ja 30 godina nosim političku odgovornost. Pritisci postoje svuda, ali ovdje se radilo o suradnji. I smijem reći da je dobra stvar za Bosnu i Hercegovinu što je međunarodna zajednica, minus Rusija, ponovo odlučna. I zato, mogu vam reći, nije bio pritisak, nego smo se usuglasili. To se odnosi na ovo što sam sada uradio i odlučio. Tako da ne mogu reći da je to pritisak. Rekao bih da je to interes.

DW: Od početka rata u Ukrajini BiH je ponovo u fokusu, brojni promatrači govore o zabrinjavajućoj situaciji u zemlji. Nakon svega što se dešavalo u posljednje vrijeme, strahujete li za stabilnost u zemlji?

Schmidt: Zabrinut sam. Zabrinut sam zapaljivom retorikom. Sada je, moram to reći, Izetbegović (Bakir Izetbegović, predsjednik SDA- op. red.), potpuno skrenuo govoreći kako se mlade ljude može više ili manje naoružati i slične gluposti. To se mora ne samo jasno odbaciti, već i reći: 'Oprez! BiH je dragocjena porculanska kutija. Ne može se hodati okolo i pričati takve stvari.' Spomenuli ste Ukrajinu. Mi ne znamo što Rusi misle. Ja ne želim reći da će ovdje početi rat. Ne, tu brigu, vjerujem, mogu odbaciti. Ali tu je stvaranje nestabilnosti, i to me već pomalo brine, da ovdje govorimo o pogrešnim temama. 

DW: Gospodine Schmidt, Milorad Dodik dovodi u pitanje Vašu legitimnost na poziciji visokog predstavnika, ovih ste dana u Sarajevu doživjeli kritike kakve ni jedan drugi visoki predstavnik prije Vas nije doživio, sada Vas je oštro kritizirao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Šta to znači za Vaš budući angažman u BiH?

Schmidt: On mene nije kritizirao, on je mene uvrijedio (Schmidt govori ljutitim glasom). Moram reći da to ne ide, ta forma političke komunikacije koja ovdje postoji (i dalje ljutitim glasom). Čak i ako je netko predsjednik očekuje se pristojnost i poštovanje prema drugom. Gospodin Dodik je skoro poseban slučaj jer on tu retoriku ima godinama. I oni koji su se dali malo potaći u Sarajevu trebali bi znati, a ja to jako dobro znam, da ako visoki predstavnik više nije tu, onda nema znaka stabilnosti. Ja ću otići s ove dužnosti kada put u europske integracije bude siguran.

Ali mnogi ne poduzimaju ništa po tom pitanju. Umjesto što mene zasipaju uvredama neka rade i donose zakone i nalaze rješenja. Nemam više što reći o toj gospodi. 



(DW/ Aldina R.) 

 
0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2022, Source d.o.o.