“Odustali smo od deklaracija, na kraju smo dobili zaključke što je na kraju ista stvar. To je najniži zajednički nazivnik, ali idalje zajednički oko čega smo se mogli dogovoriti, rekao je Milanović.

On je istakao da je on prije nekoliko dana taj prijedlog iznio.

“Moj prijedlog je bio da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u BiH. Danas se to čini kao minimun standarda, ali kolege iz BIH, neki, to nisu dali. Moja je dužnost da to predložim, odbijeno je istog trena. Ali smo na kraju našli nešto zajedničko”, rekao je predsjednik Hrvatske.

“Samo spominjanje tog pojma, jednaka prava za sve narode. Međutim, nekima smeta spominjanje tog pojma, ok, legitimno. S tim problemom sam se suočio i na samitu NATO-a u Briselu, kada sam danima morao boriti i prijetiti blokadom prije nego je u završi tekst ušao spomen Dejtonskog paketa oko kojeg se sve vrti. Jedan dio država je bio protiv toga. Dakle, moramo se boriti za temeljna prava”, naveo je Milanović.

On je pohvalio skup kazavši da je dobro da je pronađen neki zajednički jezik u teškoj situaciju u kojoj je region, ali i cijeli svijet.

On i predsjednik Slovenije Borut Pahor govorili su i o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH što je bio jedan od zaključaka. U njemu se navodi da BiH dobije status do kraja godine. Milanović je kazao da je porazno da Ukrajina može, a BiH ne može te da ne zna kakav će stav biti Evropske unije.

“Kako to funkcionira? Neko predloži Ukrajinu, neke zemlje kažu da to ne dolazi u obzir, a kada dođe do političkog dogovora, onda Evropska komisija da nalog. Sada je EK dobila, ad hoc, prijedlog za suvislo pitanje. I koja će razina na kraju napisati sudbonosn ‘da’ ili ‘ne’, to mi ne znamo. O BiH niko nije razgovara, a predsjednikova (Pahorova) inicijativa je bila pohvalna. Evropska komisija neće donositi ekspertsku odluku, nego je to politička odluka, to se trebalo napraviti u šestom mjesecu”, rekao je Milanović.

(A. Balićevac)