Od borbe za vlast i moć ne brinemo o Ustavu. Kod nas ne postoje lideri, već samo lideri stranaka. Na bošnjačkoj političkoj sceni imamo žestok politički rat”, rekao je za Mrežu Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.

Cvitanović smatra da bi bolje bilo da se proces formiranja Federalne vlade završi u rukovodstvu same Vlade.

“Preko gospodina Lende iako po ovome što vidimo nije izvjesno da ćemo na taj način imati završetak ovog procesa. Drugi gospodin je visoki predstavnik koji ima ovlasti i moućnposti da može riješiti ovu krizu nametanjem novih izmjena Ustava FBiH, Izbornog zakona i odblokirati procese koji će u ovom trenutku ostati na čekanju.

Teško je procijeniti šta će se dogoditi. Ako ste odgovoran čovjek, odgovoran političar onda jednostavno ne možete ulaziti u spekulacije. Ja želim vjerovati da postoji dovoljno političke mudrosti i odgovornosti prema ovom dijelu zemlje, prema Federaciji BiH, da se dođe do rješenja bez uplitanja visokog predstavnika. U načelu sam protiv bilo kakvog nametanja, Odgovornost je na nama, pogotovo na ključnim političkim akterima da dođu do rješenja. Moj osobni stav je da će teško doći do rješenja, a ne želim procjenjivati šta će visoki predstavnik uraditi.”

Kaže da ne bi želio nikakvo prejudiciranje, nikakav pritisak prema visokom predstavniku da nešto uradi ili ne uradi.

“Ako visoki predstavnik donese odluku, one se moraju poštovati. To nam govori o političkoj nezrelosti, političkoj neodgovornosti, o nepostojanju političkih lidera nego samo lidera političkih stranaka koji prvenstveno iz borbe za vlašću, za moću, uopće ne brinu o Ustavu, o Izbornom zakonu.”

Ističe da mu je kao predsjedniku HDZ-a 1990 bitno da visoki predstavnik omogući alate zaštite vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda u FBiH i BiH.

“U ovom trenutku mi sa svojim partnerom, Hrvatskim nacionalnim pomakom imamo četiri izaslanika u Domu naroda, četiri u Zastupničkom. O kantonu o kojem se govori da bi se na njega eventualno spustio kada su u pitanju Hrvati, u HNK-u imamo tri zastupnika što nas čini apsolutno politički relevantnim čimbenikom, teško možemo biti zaobiđeni u tim procesima.”


Cvitanović navodi da imati dvije odluke visokog predstavnika u šest mjeseci koje se direktno tiču izbornog procesa je malo previše.

“Zato smatram da se visoki predstavnik možda ne bi ni trebao miješati i na taj način ponovo nametati neke odluke. Smatram da bi svojim autoritetom više trebao djelovati na političke predstavnike da dođu do kompromisa i dogovora. A kakvi su naši politički predstavnici, evidentno je da na njih ne postoji nikakav pritisak ni odgovornost politička prema onima koji su ih birali, ali i prema međunarodnoj zajednici.”

Podsjeća da je međunarodna zajednica u BiH intenzivno prisutna u proteklih 25-30 godina.

“Ne možemo se prema međunarodnoj zajednici odnositi na način, ako u jednom trenutku osjećate da nemate njihovu potporu, a imali ste je proteklih 20 godina, ne možete identificirati krivca u onima za koje smatram da su nam prijatelji. Trebate malo preispitati i svoje odluke i svoj politički rad, jeste li zaslužili da imate potporu. U BiH ne možete zaobići međunarodnu zajednicu, naročito ne možete zaobići najozbiljnije administracije, a naročito OHR.”

Smatra da javnost može dijelom prepoznati upozorenje Refiku Lendi da se ide ka dogovoru, da se ne opstruiraju procesi.

“Visoki predstavnik je u noći izbora nametnuo odluke kakve je nametnuo, mi smo ih dužni poštivati. Ustavni sud je prihvatio te odluke i mislim da je to bilo sasvim dovoljno i da je tim značajnim dijelom odblokirao procese u Federaciji i dao mogućnost političkimk predstavnicima da se dogovaraju oko političke budućnosti izgleda vlasti, ali nažalost sve se ovo sve više pretvorilo u borbu za vlast i moć. Naročito na bošnjačkoj političkoj sceni imamo jedan žestoki rat dva podjednako jaka bloka. Mislim da ovi odnosi sve te procese jako usložnjavaju.”

Na pitanje zašto se termin koalicija zamijenio terminom grupacija odgovara: “Ja ne znam ko je grupacija oko HDZ-a. Na tim sastancima sam vidio samo predstavnike HDZ-a BiH, nisam vidio niti jednu drugu političku opciju da je sudjelovala ispred tog hrvatskog legitimiteta u razgovorima oko formiranja Vlade Federacije. S druge strane imamo sad Osmorku, značajan broj političkih predstavnika koji su očito zbrajanjem došli do jedne matematike u Zastupničkom domu FBiH. Vidjeli smo da su usaglašavali neke programske dokumente i živo me zanima da ih vidimo, da vidimo na čemu se temelji taj program i šta možemo očekivati od nje, ukoliko do nje dođe.”

(Ajdin B.)