Za Vaskrs se vežu posebni običaji. Treba ustati rano, a ne bi trebalo da se ode rano na spavanje prije ponoći.
Vjeruje se da ko zaspi prije ponoći tokom cijele godine biti pospan i sanjiv. Kada se ustane treba se umiti vodom u kojoj su stavljeni: drijen, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje.

Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se "čuvarkuća".

Običaj je djecu po obrazima dotaći crvenim jajetom da bi cijele godine bila zdrava i rumena.

Na vaskršnje jutro odlazi se u crkvu na liturgiju. Prvo šta treba da se pojede nakon pričešća i po dolasku kući, i time omrsi, jeste jaje. Za Vaskrs se prave posebne pogače i hljebovi.

Mnogi praktikuju i običaj da sakrivaju jaja i slatkiše u cvijeće, u dvorišta ako ga imaju, pa onda djeca čim otvore oči odlaze da traže darove koje im je zec ostavio prošle noći.

Na dan Vaskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najprije tucaju vrh u vrh, a posle šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.

Na drugi dan Vaskrsa treba i u njivi ostaviti razbijeno jaje da bi njiva bila plodna cijele godine, a jaje treba dati i stoci kako bi cijele godine bila zdrava.

Zanimljivi su običaji i širom svijeta pa tako Švicarci uoči Uskrsa ukrašavaju izvore i fontane, odajući počast vodi, koja je neophodna za život.

U Poljskoj na Uskršnji ponedjeljak prijatelji jedni druge polijevaju vodom kako bi "sprali grijehe", pa se zato taj dan i naziva Smigus Dingus, što znači "mokri ponedjeljak".

U Engleskoj na prazničnom stolu umjesto jagnjetine uglavnom služe šunku, dok su uskršnja jaja i tamo obavezan dio praznika. Mali Englezi često idu od kuće do kuće tražeći slatkiše.

U Francuskoj se na Uskrs, poslije tradicionalne mise i potrage za skrivenim jajima po bašti, porodica okuplja oko pečenog jagnjeta na trpezi, a za sutradan je obično predviđen porodični izlet, dok se na jugozapadu zemlje u Uskršnji ponedjeljak pravi džinovski omlet. 


(PAtria/A.R.)