Prošle godine u Federaciji BiH rodilo se 16.538 djece u bračnim zajednicama i 1.327 djece u vanbračnim zajednicama. Među majkama koje su djecu rodile u braku, njih 12.898 izjasnilo se kao Bošnjakinje, 2.579 kao Hrvatice, 104 kao Srpkinje, dok ih 957 pripada različitim kategorijama ostalih. Za djecu rođenu u vanbračnim zajednicama podaci nisu objavljeni.

Drugim riječima, među novorođenom djecom Bošnjaka je približno 78 posto, Hrvata 15,6 posto, Srba 0,6 posto te ostalih 5,8 posto. Da bismo znali šta ti podaci otkrivaju, potrebno ih uporediti s posljednjim popisom stanovništva. Prema popisu stanovništva obavljenom 2013. godine u Federaciji BiH živjelo je 70,4 posto Bošnjaka, 22,44 posto Hrvata, 2,55 posto Srba i 4,61 posto ostalih.

U prošloj godini u Federaciji BiH umrlo je 23.187 osoba: Bošnjaka 16.000, Hrvata 5.559, Srba 975 i ostalih 653. Procentualno gledano među umrlima je 69 posto Bošnjaka, 24 posto Hrvata, 4,2 posto Srba i 2,82 posto ostalih.

Među 11.038 zaključenih brakova 2022. godine Bošnjaci sudjeluju za 78,5 posto, Hrvati sa 14,2 posto, Srbi sa 0,9 posto te ostali sa 6,4 posto.

Treba kazati da su slične demografske promjene već godinama prisutne. Međutim negativni prirodni priraštaj očigledno nije jednakomjerno raširen u Federaciji BiH. Premda je sve manje stanovnika svih etničkih grupa, vidljivo je da su u najtežoj situaciji Srbi, čiji je broj od posljednjeg popisa stanovništva drastično smanjen u Federaciji BiH. Procjenjuje se da je prirodnim putem, dakle bez iseljavanja, broj Srba sa 56.550, koliko ih je popisano 2013. godine, smanjen za približno 20 posto.

Uporede li se procenti rođenih i umrlih s popisom stanovništva iz 2013. godine, očito je da je kod Bošnjaka i u kategoriji ostalih došlo do znatnog procentualnog rasta među novorođenim, a kod Srba i Hrvata evidentan je procentualni pad među novorođenim i procentualni rast broja umrlih.

(Ajdin B.)