Kako se navodi u saopćenju Tužilaštva BiH, za ova krivična djela terete se Nedim, Jasmina i Sead Uzunović, Emin Hadžiomerović, Munir i Nadija Ćukle, Alma Turajlić, Aziz Šukalo, Vedad Tuzović, Bogdan Joković, Anel Vrtić te pravne osobe “Serreta Investing” d.o.o. Sarajevo, “Libero 5” d.o.o. Konjic, “Turist Best” d.d. Konjic i “Emko građenje” d.o.o. Rogoznica.

Prema optužnici, Nedim Uzunović je u svojstvu organizatora, zajedno s više drugih osoba, djelujući kao organizirana skupina, prema međusobnim dogovorima, planiranjem i izvršenjem krivičnih djela radi ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, a suprotno interesima kompanije “Bosnalijek” d.d., vršili finansijske transakcije putem više offshore kompanija registriranih na Britanskim Djevičanskim Otocima i Sejšelima, u korist računa kompanija u Latviji, Kipru i drugim zemljama, a za navodne marketinške ili konsultantske usluge koje nisu izvršene.

“U optužnici se navodi da je Nedim Uzunović, kao stvarni vlasnik offshore kompanija i direktor Predstavništva kompanije ‘Bosnalijek’ d.d. u Moskvi, u namjeri da prikrije stvarni izvor, prirodu i porijeklo novca te isti nezakonito ubaci u legalne financijske tijekove, uplaćivao velike novčane iznose na račune kojima je raspolagao, kao i račune sebi bliskih osoba, koji je nakon toga korišten za različite namjene, uključujući i kupovinu nekretnina, dionica, vozila i drugih vrijednosti”, navodi se u saopćenju.

Tužilaštvo navodi da, prema prikupljenim dokazima, nezakonita imovinska korist u ovom predmetu sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i pričinjena šteta, iznosi više od 10,8 miliona KM.

Navode optužnice Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 24 svjedoka, stručnog vještaka, kao i prilaganjem više stotina dokaznih materijala, uključujući i dokumente međunarodne pravne pomoći dobijene iz pravosudnih institucija Latvije, Kipra, Hrvatske i Slovenije.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Istraga o trgovanju dionicama

Istraga o trgovanju dionicama Bosnalijeka pokrenuta je prije skoro devet godina. Kako je pisao Žurnal, trgovanje dionicama Bosnalijeka na Sarajevskoj berzi (SASE) intenzivno je trajalo tokom 2012. i 2013. godine.

Dionice su se kupovale putem offshore fonda “Haden” iz Luksemburga. Ovaj fond, koji je postao vlasnik 29,94 posto “Bosnalijeka”, ipak je bio samo posrednik stvarnog kupca “Imperia Pharme” iz Sankt Peterburga. Ova farmaceutska ruska kompanija je kontrolu nad Bosnalijekom stekla sa 32 miliona maraka, a dvije godine kasnije (2015.) su proglasili bankrot. Na taj način su “Bosnalijeku” ostali dužni isti iznos koji su uložili u njenu kupovinu.

Izvlačenje novca iz kompanije

Početkom decembra 2021. godine Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor Uzunoviću, zbog sumnji za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja te pranje novca. Mjesec dana kasnije, njemu je ukinut pritvor te su mu određene mjere zabrane.

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) ujedno je odlučio da blokira 23,6 posto dionica „Bosnalijeka“ u vlasništvu „KBC Euro Credit Capital“ zbog sumnje da se ovaj fond sa Malte nalazi pod direktnom Uzunovićevom kontrolom. Ista mjera određena je i za njegovu ostalu imovinu u BiH, uključujući privatne račune i nekretnine u Sarajevu i Konjicu.

Sudske odluke donijete su na temelju dokaza Tužilaštva BiH koji ukazuju da je Uzunović pronevjerio novac kompanije u dva navrata: prvo kao direktor predstavništva „Bosnalijeka“ u Moskvi od 2005. do 2012. godine kada je kompanija bila u većinskom vlasništvu Federalne vlade, a potom i kao generalni direktor u Sarajevu 2016. i 2017. godine dok je bila u rukama ruskih investitora skrivenih iza luksemburškog offshore fonda „Haden“.

Prema Tužilaštvu BiH, Uzunovićev recept za izvlačenje novca tokom boravka u Moskvi bio je jednostavan. On je, kao direktor predstavništva „Bosnalijeka“, tokom sedam godina sklapao fiktivne ugovore za konsultantske i marketinške usluge sa vlastitim offshore preduzećima: 8,8 miliona KM je uplaćeno „Impericon Alliance Corporation“ sa Sejšela, dok je nešto više od 2,2 miliona KM dato firmi “Serreta Investing“ sa Britanskih Djevičanskih Otoka, pokazuje nalaz vještaka Tužilaštva BiH, pisao je CIN.

Direktor „Bosnalijeka“ je potom novac podizao u gotovini ili prebacivao uglavnom na svoje i račune članova porodice i saradnika u Rusiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kipru te njim kupovao dionice „Bosnalijeka“ ili vraćao dugove svojih firmi.

Tako je na račun svog oca Seada uplatio iznose u protuvrijednosti od 515 hiljada KM, supruzi Jasmini Uzunović doznačio je 226 hiljada KM, dok je punac Emin Hadžiomerović dobio nešto više 2,2 milion KM. Hadžiomerović je dio novca oročio, a nešto više od 700 hiljada KM isplatio kćerkama Almi Turajlić i Jasmini Uzunović. Iz istog izvora platio je oko 150 hiljada KM za kupovinu stana supruzi Nataliji Hadžiomerović.

Uzunović je na sličan način dijelio novac koji je od “Bosnalijeka” legao na račun njegove offshore firme „Serreta Investing“. Nešto više od milion maraka prenio je na privatni račun punca Hadžiomerovića u Hrvatskoj i račun firme „Emko Građenje“ iz Zagreba, koju su zajedno osnovali. 

Skoro 760 hiljada KM dao je firmi svog oca Seada „Libero 5“ iz Konjica, a približno istu sumu dobila je i Valentina Buchneva, Uzunovićeva saradnica iz Rusije koja je kasnije postala jedna od regionalnih direktorica „Bosnalijeka“. Većinu ovih isplata Uzunović je pravdao ugovorima o kreditu ili uslugama. Izuzetak su 133 hiljade KM koje je prebacio na račun supruge Jasmine u Rusiji, navodeći da se radi o “poklonu za ženu”.

Kontrolu nad daleko većim sumama novca Uzunoviću je omogućila pozicija direktora „Bosnalijeka“ na koju je imenovan sredinom 2013. godine – nakon što su ruski investitori postali većinski vlasnici kompanije.

Šta je sve od imovine blokirano Uzunoviću i "njegovim"

Nakon podizanja optužnice protiv Uzunovića i njegovih bliskih srodnika i saradnika, imovina koja im je blokirana još prilikom njegovog hapšenja u decembru 2021. ostaje pod sudskom zabranom.

Naime, tada je sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Tatjana Kosović, kao sudija za prethodni postupak, u krivičnom predmetu protiv Nedima Uzunovića i drugih, a zbog sumnje da su počinili organizovani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlasti, sklapanje štetnog ugovora i pranje novca, prihvatila prijedlog državne tužiteljice Enise Adrović. Njime je donesena privremena mjera zabrane korištenja, otuđenja nekretninama i dionicama za više lica protiv kojih je u četvrtak podignuta optužnica.

Prva na listi je Nadija Ćukle, Nedimova sestra, vlasnica 43,8069 posto dionica Turist besta d. d. Konjic, ali i tadašnja Sberbank BH sa 30,0634 posto dionica istog subjekta. Tu je i Sead Uzunović, otac prvooptuženog, također vlasnik dionica Turist besta, ali u manjem obimu od 3,583 posto. No, na njemu se vode i njiva sa jezerom – šuma površine 3.948 kvadratnih metara u Konjicu, piše etto.ba.

Anelu Vrtiću, biznismenu iz Konjica, blokirano je 1,182 posto dionica Turist besta.

Peti je na listi KBC Euro Credit Capital Limited, fond sa sjedištem na adresi II Piazetta, A Suite 21, Tower Road, Silema, Malta, upisan u registar kompanija Malte 12. januara 2016. godine pod brojem C73896. Ovdje je Sud blokirao raspolaganje sa 23,6749 posto dionica Bosnalijeka, budući da je ovo jedan od fondova preko kojih je Uzunović izvlačio novac iz matične kompanije.

KBC Euro Credit Capital Limited osnovan je na Malti u januaru 2016, a SIPA podnosi Tužilaštvu BiH prijavu protiv Uzunovića dvije godine kasnije zbog sumnje da je bio dio grupe koja je 2016. novcem Bosnalijeka, preko off shore firmi, kupila 673.000 dionica ove bh. kompanije, od kojih je dio bio u vlasništvu Vlade FBiH. Iste godine su Vlada FBiH i premijer Fadil Novalić prodali vlasnički udio od 19,25 posto u Bosnalijeku za 23,3 miliona KM, a ključni partner im je bio KBC s Malte.

Većini članova Uzunovićeve porodice blokirane su dionice u Turist bestu iz Konjica, na čijem je čelu sekretar Bosnalijeka i jedan od optuženih Bogdan Joković

Nedimu Uzunoviću blokirano je raspolaganje porodičnom stambenom zgradom i dvorištem na parceli koja pripada katastarskoj opštini SP Sarajevo-Mahala CXXXVI, na adresi Safeta Pašalića 20.

Almi Turajlić (djevojačko Hadžiomerović), kćerki Emina Hadžiomerovića (Nedimov punac), zabranjeno je raspolagati poslovnim prostorom od 85,36 kvadratnih metara u katastarskoj opštini SP Dolac, Sarajevo i garsonijerom od 28 kvadrata u Ulici Antuna Branka Šimića 4 u Sarajevu.

Natalija Hadžiomerović (Eminova supruga, punica Nedima Uzunovića) ima zabranu korištenja stana u lameli C-3, na etaži šestog sprata stambenog objekta, površine 56 kvadrata i garažnog mjesta P49 površine 13 kvadrata u lameli C-3 na lokalitetu Pionirska dolina, na suterenu stambenog objekta, piše etto.ba.

Odnos sa Nikšićem 

Kada je Uzunović uhapšen početkom decembra 2021. godine, predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je govoreći o kriminalu u "Bosnalijeku" kazao da sporna privatizacija kompanije nije nastala dok je on bio premijer FBiH.

"A imali smo i mi ponudu da prodamo dionice Bosnalijeka. Mi to nismo željeli uraditi jer smo smatrali da je to strateška grana, da Federacija treba da zadrži svoj udio. Vlada FBiH je bila najveći dioničar u Bosnalijeku. Sporna privatizacija je nastala 2016. godine i onda SDA nalazi načina kako će plasirati da se prikrije, pa, eto, Uzunović je imenovan u vrijeme kad je bio premijer Nikšić i oni su iz istog grada. Nedim treba da odgovara ako je nešto uradi, a da li je - to će pokazati, nadam se, u fer postupku. A gdje je tu Vlada FBiH, gdje je tu premijer? Je li moguće da oni nisu znali da se privatizuje Bosnalijek preko nekih offshore kompanija, od koga su dobili novac za to?", kazao je Nikšić tada za FTV.

Žurnal je 2018. godine pisao da je Nikšić blizak prijatelj Uzunoviću.