Uprkos velikoj destrukciji ukupnog naslijeđa i spomenika islamske kulture, reisu-l-ulema je rekao da i danas ostaci islamskog naslijeđa i rezultati muslimanskog duha u savremenosti snažno oplemenjuju ove prostore i čine ih posebnim.

“Kultura i kulturna baština odraz su ukupnosti života. U kulturi se manifestira ono što jedan narod jeste, njegov duh, karakter, navike i sve ostalo. Naša islamska kultura je bogata, slojevita i specifična. Bošnjačko kulturno naslijeđe, snažno određeno islamom, veliki je miraz uma i truda mnogobrojnih vrhunskih učenjaka, pronicljive uleme, šejhul-islama, velikih državnika, raskošnih umjetnika, arhitekata i književnika”, naveo je Kavazović u hutbi koju je kazivao u Gazi Husrev-begovoj džamiji.

Podsjetio je da se krajem 16. i početkom 17. stoljeća desila „naša afirmacija, kada su naši ljudi činili sami vrh intelektualne elite tada najveće i najmoćnije imperije na svijetu“. Dodao je da je to vrijeme dominacije velikih vezira Bošnjaka, velikog broja vezira nižeg ranga i namjesnika koji su operativno i konceptualno vodili globalne procese i upravljali svjetskom historijom.

“Prisjetimo se da je Safvet-beg Bašagić naveo imena više od 680 Bošnjaka istaknutih u različitim sferama u Carstvu, Mehmed Handžić predstavio je više od 200 učenjaka i pjesnika, Hazim Šabanović više stotina književnika na orijentalnim jezicima, a u Leksikonu bošnjačke uleme navode se biografije 1.859 alima, među kojima i dvojice šejhul-islama: Mustafe efendije Balića iz Foče i Mehmeda Refika efendije Hadžiabdića iz Rogatice. Iako smo bili izloženi nepojmljivoj destrukciji i genocidu, nismo uzvraćali. Naprotiv, spašavali smo i svoje i tuđe graditeljsko, duhovno i intelektualno naslijeđe, štitili svoje komšije i pokazali vrhunska djela čovjekoljublja”, naglasio je Kavazović.

Istaknuo je da veliki i značajan dio te naše velike kulturne baštine, slavne prošlosti i produktivne sadašnjosti možemo vidjeti i spoznati ukoliko posjetimo veliku izložbu u Sarajevu pod nazivom „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“, koja će trajati do 18. novembra.

Na izložbi se, naveo je, na sveobuhvatan način prikazuje višestoljetno prisustvo islama i Bošnjaka u kulturnom, naučnom i javnom životu Evrope, predstavlja naše važne doprinose u različitim oblastima djelovanja, doprinos razvoju BiH, prezentira islamska umjetnost i umjetničke forme, sadržaji i izrazi inspirirani islamskim osjećanjima i razumijevanjem lijepog, te pokazuje kultura islama u BiH.

“To je mjesto susreta naše prošlosti i sadašnjosti, onoga što smo bili, što jesmo i čemu težimo. Učimo sami o sebi ono što jesmo, umjesto da nas drugi uče onome što oni misle da jesmo! Zato i treba da odemo i pogledamo ovu jedinstvenu istinu o nama”, kazao je.

Podsjećajući da Kur'an na više mjesta poziva muslimane da putuju po svijetu i vide šta je ostalo iza onih koji su prije živjeli i da od njih pouku uzmu, Kavazović je naglasio da je cilj i svrha ovih poziva uzimanje pouke i poruke iz onoga što je bilo i što se dešavalo.

U tom kontekstu, pozvao je vjernike da uče iz prošlosti.

“I mi moramo da učimo iz naše prošlosti o onome što je u njoj bilo teško ali i onome što je zalog našega ponosa i opstanka i da tu tražimo inspiraciju za velika djela i jačanje našeg zajedništva i identiteta. Otkrijmo snagu našeg naslijeđa, prepoznajmo ga i iznova afirmirajmo kao kulturnu vrijednost najvišeg ranga”, poručio je danas na hutbi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Hutba je pročitana i u drugim džamijama, javlja MINA.

Multimedijalna izložba naučno-istraživačkog, edukativnog i izložbenog projekta „Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne“ tematizira i interpretira jedinstveno duhovno, kulturno, civilizacijsko, političko-pravno naslijeđe, kulturnu baštinu, umjetničke, arhitektonske, graditeljske, naučne, književne, muzičke i druge duhovne izraze i svjetske doprinose bosanskih svjetova islama.“

(Elmedina H.)