Ambalažu za bh. proizvode uvozimo čak iz Egipta
Prehrambena industrija je u problemima. Loš kvalitet sirovine i nedostatak ambalaže mogao bi ugroziti ovogodišnju proizvodnju. Problem je i ambalaža koja, osim što je znatno skuplja, teško je i dostupna, te njena nabavka diktira količine i cijene gotovih proizvoda.
Uzdali su se prerađivači u vrijedne ruke bh. ratara, no loši vremenski uslovi koji su pratili ovogodišnju poljoprivrednu proizvodnju smanjili su kvalitet, ali i ponudu sirovine kod domaćih kooperanata.
– Sadržaj voćnog šećera je minimalan, tako da ono što danas preuzmemo danas moramo i da preradimo, jer već sutra trune. Godina je teška i pored logističkih problema koje smo imali u obezbjeđivanju staklene ambalaže i limenke, dio smo obezbjedili čak u Egiptu i nešto iz Ukrajine, na sve to je došao loš kvalitet voća i povrća – ističe Stevo Filipović, direktor prehrambene industrije Sava Semberija za Federalnu televiziju.
– Prinosi su bili drastično mali. Na rubnim parcelama koje su mimo zalivnih sistema prinos je bio 30 posto od redovne količine prinosa u kalendarskoj godini. Nijednog momenta nam nije bilo dobro u ovoj godini – govori povrtlar Rade Jovičević.
Ugovorena proizvodnja spas je za proizvođače i možda jedini garant opstanka proizvodnje u vrijeme kada je domaće tržište preplavljeno robom iz uvoza.
Kontinuitet proizvodnje ipak su uspjeli održati – u fabrici „Sava“, koja je otkupom orijentisana isključivo na domaće tržište, a plasmanom na najzahtjevnija evropska tržišta. Kretanja na svjetskoj berzi i poskupljenje proizvodnje lančano su uticali i na cijene finalnih proizvoda.
– Kada imate na umu da smo dio ambalaže obezbijedili u Egiptu, da su troškovi transporta daleko veći od vrijednosti te ambalaže, drugi dio iz Ukrajine, sve to utiče na cijenu tog proizvoda – navodi Filipović.
No, upravo zbog izrazito skupe proizvodnje na početku sezone podignute su i otkupne cijene, kako bi se bar na taj način pomoglo proizvođačima. Ipak, kako bi opstala, proizvodnja bi, navode ratari, trebala biti podržana i sa višeg nivoa.
– Ljudi su u problemu, prezaduženi su. Imali smo dvije katastrofalne godine za poljoprivredu. Zato, ako nam ne pomogne i Ministarstvo poljoprivrede i vanjske trgovine, kleknut ćemo na koljena – poručuje Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH.
O stanju u agraru, navode poljoprivrednci, najbolje govori podatak da samo na bijeljinskoj kvantaškoj pijaci dnevni pazar iznosi oko 2-3.000 maraka, dok je prošle godine u ovo doba, podsjećaju, taj iznos bio i do 30.000 KM.
(Ajdin B.)