Mladi su posebno ugroženi, budući da se nargile često otvaraju u blizini škola.

Usprkos nastojanjima pojedinaca, lokalnih vlasti, i resornih tijela, nargila barovi ostaju izvan dosega zakona. Nedostatak regulative ugrožava zdravlje mladih, s obzirom na sveprisutnu konzumaciju među adolescentima.

Glavni tržišni inspektor Elmir Ramić za RSE nije mogao reći koliko barova je ukupno zapečaćeno, ali je naveo da nisu imali odobrenje za trgovinu duhanskim prerađevinama.

Ramić je upozorio da nargila barovi, sudeći prema odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Federacije BiH, uopće ne bi smjeli raditi.

“Ne mogu nikako dobiti dozvolu. Svi ilegalno rade i gleda im se kroz prste. Pojedine općine u Sarajevu izdavale su im odobrenja, iako smo mi rekli da je to protuzakonito. Rekli smo onda dajte im rješenja, a mi ćemo ih sva poništiti i zapečatiti”, kazao je.

Iako su zakoni o pušenju usvojeni, nargile nisu obuhvaćene, ostavljajući ih u pravnom vakuumu.

Tako je u prošloj godini oduzeto više od 570 kilograma aroma za nargilu, u vrijednosti od oko 134.000 maraka (oko 67.000 eura), dok je do kraja oktobra ove godine oduzeto nešto manje od dvije tone, u vrijednosti od gotovo 480.000 maraka (oko 240.000 eura).

Nargila barovi popularni su i među mladima u Tuzli. I u tom gradu su često otvoreni u blizini škola, a jedan od njih manje od sto metara od Srednje hemijske škole.

Direktor te škole Alija Mrkonjić kaže za RSE da je nesporno da srednjoškolci posjećuju te nargila barove, ali tvrdi da od nadležnih institucija nije zatražena nikakva intervencija.

“Puni su barovi djece i oni su najveći konzumenti. Policija i inspekcija znaju za njih i vide da se nargile prodaju i djeci mlađoj od 18. godina. Sumnjam da ikome traže ličnu kartu. Sve se vidi, ali nema nikakve reakcije”, kaže Mrkonjić.

Prijava od roditelja i škole, kako kaže, nije bilo, a kao razlog navodi strah da će se time ući u konflikt s vlasnicima lokala.

“Vrlo brzo se sazna ko je prijavio tako da nije bilo inicijative. Vjerujem da narod ne želi da se u to upušta, jer kod nas ništa anonimno i čovjek brzo doživi neugodnosti”, ističe Mrkonjić.

Bosna i Hercegovina spada među vodeće zemlje u regiji po broju konzumenata nargile. To je pokazalo i istraživanje Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH iz 2019. godine, prema kome nargilu konzumira 16 posto djece u dobi od 13 do 15 godina.

Istraživanje upozorava da konzumiranje nargile može dovesti do trovanja ugljen monoksidom koji se nalaze u duhanskom dimu. Dugoročne posljedice su mogući karcinom pluća, usne duplje, jednjaka i želudca.

Aida Ramić-Čatak, predstavnica Zavoda za javno zdravstvo FBiH i koordinatorica za kontrolu duhana pri Ministarstvu zdravstva FBiH, kaže za RSE da postoje pretpostavke da smjese za nargilu, koje se prodaju na tržištu u BiH, nisu prošle adekvatnu kontrolu te je upitan njihov sastav.

I ona je upozorila da Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH ne tretira nargilu kao ugostiteljsku uslugu, ali da su, unatoč tome, mnogi kafići uvrstili vodene lule u svoju ponudu.

“Većina tih objekata funkcionirala je po odobrenju načelnika općina, a samo poslovanje treba biti regulisano tim zakonom”, navela je ona.

Uz zakon u Federaciji BiH koji ne prepoznaje nargile kao ugostiteljsku uslugu, ilegalno poslovanje nargila barova ostaje neprocesuirano. I dok su pokušaji regulacije prisutni, nema konkretnih koraka prema rješavanju ovog problema.

Stoga, dok lokalne vlasti i nadležne institucije traže rješenje, nargila barovi nastavljaju s radom, a mladi ostaju izloženi potencijalnim rizicima po zdravlje. S obzirom na to da se zakoni još uvijek oblikuju, pitanje regulacije nargila postaje prioritet u Bosni i Hercegovini.

(Aldin B.)