Mislim da je to pozitivna strana i u svakom slučaju bih podržao razgovore na tu temu, rekao je on.

"Dakle, ne o legitimnim, nelegitimnim ljudima i kakvim izmjenama zakona koje bi opet favorizirale određene grupe ljudi po nacionalnoj ili vjerskoj opredjeljenosti, nego konkretno o procesu glasanja. I u cilju toga nedavno smo imali jednu promociju iz CIK-a koja je upravo okupila političare, studente, ljude sa raznih nivoa društvenog statusa i učešća u društvu, u kojem se upravo govorilo o načinu glasanja, registraciji, vrlo konkretno. Nadam se da će taj proces zaživjeti."

Kazao je kako nije siguran da će i ostalim političarima, a prvenstveno onima iz HDZ-a, na prvom mjestu zapravo biti rješavanje ovog pitanja kako glasati, o načinu glasanja.

"U državnom parlamentu ste imali, čini mi se, u ovoj demokratiji i historijatu Bosne i Hercegovine, tri puta glasanja elektronsko na način da se usvoji elektronsko glasanje na izborima i nije prošlo. I do sada HDZ nije bio za takav stav. Da li će biti u nastavku, nisam baš siguran, ali ovakva vrsta lobiranja na kojima raduje da i stranka iz Republike Srpske, gdje također nismo imali podršku za ovu vrstu glasanja, učestvuje u ovoj vrsti lobiranja, za mene je pozitivna stvar i mislim da se na ovim pitanjima možemo okupiti kako bismo demokratiju napredovali u Bosni i Hercegovini."

Izvještaj  Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine treba gledati sa dvije strane, istako je Stojanović.

"Postoji jedan pozitivan stav od strane Evropske komisije, koja govori o napretku u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine i na određenim nivoima vlasti, ali nedovoljno da bi se otvorili sami pregovori. Ta vrata nisu zatvorena, što je za mene najbitnije. Ostavljen je prostor do marta na kojem Evropska komisija očekuje od nas konkretne rezultate. Mislim da je sada prostor da jedan pozitivan zamah od formiranja Vijeća ministara iskoristimo i da mimo pet zakona koje smo već usvojili na državnom nivou, nakon što je prošao cijeli mandat u kojem nismo imali nijedan bukvalno zakon, da sada iskoristimo taj zamah, da pokušamo se s partnerima na državnom nivou, da državna vlast dođe u situaciju da usvoji još neke zakone gdje bi nas na neki način Evropska komisija nagradila, ne samo u smislu finansijske pomoći, nego u smislu otvaranja pregovora za pristup BiH i EU. Da, mnogi smatraju da je ovaj uslov koji smo dobili možda i posljednja šansa za BiH. "

Ističući zadani rok od strane Evropske Komisije Stojanović je rekao daje tu Izborni zakon, otvoreno pitanje državne imovine, Ustavnog suda BiH, te su ta najteža pitanja su ostala na stolu i treba ih riješiti.

"Pa ja mislim da je bitno da smo krenuli u nadoknadu vremena koje smo propustili u proteklih 20 godina na tu temu. Nisam siguran da možemo sve stići do marta, ali mislim da je toga svjesna i Evropska komisija i mislim da bi bilo značajno da riješimo makar jedan dio tih pitanja, a da na drugima krenemo raditi. Mislim da bi to bilo prepoznato kao pozitivan iskorak za nas i da bismo u martu, nadam se, dobili neku nagradu."

Ipak naglasio je kako je težak posao pred Bosnom i Hercegovinom posebno imajući u vidu da je Federacija BiH u Izvještaju označena kao neko ko vuče pozitivne procese u Bosni i Hercegovini za razliku od Republike Srpske.

"Republika Srpska je okarakterisana kao neko ko radi na destrukciji države, neko ko ruši ustavni poredak, ko nepoštuje Visokog predstavnika, donosi zakone antiustavne i sa takvom, kada na to sve dodamo poruku Milorada Dodika, sasvim je jasno da je najveći problem u Republici Srpskoj i predstavnicima Republike Srpske koji trenutno obstruiraju neki progres."

Ipak treba voditi računa i o nekim pozitivnim stranama, rekao je on.

"Ja se slažem da je javnost opterećena retorikom koju Milorad Dodik koristi u javnom prostoru, ali činjenica je da je donesen pet zakona. Vidite, vlada je tu tek otprilike nekih sedam, osam, devet mjeseci funkcioniše i za razliku od prošlog mandata, kad nismo bukvalno imali niti milimetra pomaka, mi danas ipak imamo pet zakona već donesenih i veću nacrtu, nekoliko o kojima se razgovara u radnim grupama već na nivou koalicije funkcionišu. Da li će one istinski donijeti odluku, zavisiće i od parlamentaraca u državnom parlamentu. Međutim, koalicija Trojke se obavezala da će neke stvari pomjeriti sa mrtve tačke, mi na tome konkretno radimo, imamo i konkretne rezultate i očekujem da u doglednom periodu, pa ako hoćete već sada i do ovog roka, do marta, budemo možda još djelotvorniji. Mislim da je teška borba pred nama, jako mnogo razgovora koji će sigurno biti mučni, sigurno će tu biti velike borbe i otpora da BiH se približi stavovima EU."

Potpredsjednik FBiH je kazao kako ipak se ipak ne mogu zanemariti stavovi koje iznosi predsjednik SNSD-a i predstavnici njegove političke partije.

Predstavnici iz Republike Srpske žele Federaciju Bosne i Hercegovine okarakterisati kao opasnu zbog terorizma na ovakav način kako su to iznijeli i poslanici SNSD-a i ta stalna retorika o odvajanju Republike Srpske je nešto što prijeteći djeluje i što je visoki predstavnik također u svom izvještaju UN-u iznio kao potencijalnu opasnost za Bosnu i Hercegovinu, istakao je on.

"Ja mislim da je to već ispričana priča hiljadu puta od strane SNSD-ovaca iz Republike Srpske u kojoj apsolutno neće biti nikakvog rezultata, u to sam u potpunosti uvjeren. Prvenstveno zbog ljudi iz Republike Srpske, ili bilo koja vrsta odvajanja ili bilo koja vrsta svađe najviše bi djelovala na građane Republike Srpske koji u potpunosti ne bi ekonomski uspjeli preživjeti bilo kakvo razdvajanje. To je jedna stvar, a druga stvar, vrlo je dobro poznato da Bosna i Hercegovina nema nikakvu šansu da ljudi u Bosni i Hercegovini, većina ljudi u Bosni i Hercegovini dopusti bilo kakvo odvajanje na neku silu. Dakle, to se sigurno neće desiti u ovom trenutku. Međutim, pokušaj političara iz Republike Srpske da kreiraju jednu atmosferu u kojoj je Republika Srpska neko ko brani neki, ne znam kako su vam to nazvali tačno u svom pismu, brani neke postulate zapadnog svijeta, apsolutno nije naišla na odjek ni kod visokog predstavnika, ni u izvještaju Evropske komisije i bojim se da SNSD-ovci su u tom nekom svom uzaludnom procesu u nekoj, kako bi popularna narod rekao, na ulici, nekoj svojoj ublehi u kojoj samo oni žive. Mislim da bi trebali da je promijene i da se što prije okrenu saradnji kako bismo donijeli zakone koji bi nam otvorili fondove, približili nas Evropskoj uniji u kojoj bi i građani Republike Srpske bolje živjeli, jer govorimo o šest milijardi direktne pomoći Balkanu od kojih je dvije milijarde bespovratnih sredstava. Dakle, Evropska unija želi da nagradi dogovor, a ne ove vrste retorike."

Nije sporno da je nacionalizam u Bosni i Hercegovini prisutan, istakao je Stojanović

"Dakle, vidite, nije to nikakva novost poslije 30 godina. Postoje dakle i bošnjački nacionalisti koji bi sada odgovorom na nacionalizam uživali u tome i u suštini zadržali vlast. Bilo je, dakle, vrlo dobro znamo, pogotovo iz stranke SDA koja je participirala u rukovodstvu, bilo je nacionalista koji proklamuju takvu vrstu politike. To je balans između SNSD-ovaca, HDZ-ovaca i SDA u kojem su građani Bosne i Hercegovine bili taoci proteklih 30 godina. Trojka donosi jednu novu retoriku, pokušaj saradnje. Kao rezultat te saradnje već imamo neke zakone. Mi ćemo nastaviti na putu evropskih integracija, približavanju NATO onako kako smo se i odlučili za svoju politiku, sigurno da će biti otvora."

Borba će sigurno biti teška, i ne treba gajiti nikakvu iluziju, rekao je.

"Međutim, nemojte zanemarivati efekte da smo donijeli pet zakona i uvjeren sam do kraja mandata da će rezultat trojke biti veći nego u prethodnom mandatu, u to sam uvjeren."

Pitanje Ustavnog suda BiH sigurno neće biti po računici Milorada Dodika, u kojem bi se izbacivali ustavne sudije koje dolaze iz drugih zemalja.

"Ne, neće se desiti po njegovoj računici sve do trenutka dok Milorad Dodik ne bude poštovao ustavne sudije kao institucije, koje su trenutno prisutne nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Dakle, slažem se u jednom sa njim da je dogovor nužan između partnera da dobijemo jedan konsenzus na nivou države, ali to sigurno se neće desiti tako što će Milorad Dodik naprasno zabraniti nekim stranim sudijama. Oni su trenutno garancija da će se poštovati institucije BiH i na tome će i trojka insistirati."

Međutim Sojanović je kazao da vrlo moguće kako će pitanje UStavnog suda bitri riješeno po volji Dragana Čovića.

"Dakle, s obzirom da je on prvorangiran i vrlo moguće da će Marin Vukoja postati sudija, da."

Na pitanje ukoliko Marin Vukoja postane sudija, hoće li time i zapravo SNSD tražiti neka svoja pravila, te hoće li imenovati svoje sudije, i kako neki kažu, zapravo ustavni sud u tom slučaju bi mogao biti u rukama HDZ-a i SNSD-a u narednih 20 godina, kazao je kako ne može niti potvrdtiti, niti mogu negirati.

"Mislim da je to pitanje za prije svega predsjednike stranaka, koji bi trebali donijeti konačnu odluku, ali neki red koraka u smislu institucija, kako se predlažu te sudije i šta bi bio konačan rezultat. Mislim da treba postojati jedan dogovor. Da li će se on uspjeti postići, nisam siguran. Međutim, ovo je sada jedan proces koji mi rješavamo."



(Ajdin B.)