U razgovoru za Novinsku agenciju Patria, Softić Taljanović komentarisala je slučaj iz Osnovne škole "Osman Nuri Hadžić" na Dobrinji, koji je objavio Hayat.ba, čiji je tekst potom preuzela Patria.

Podsjetimo, 14-godišnjoj učenici prije dva dana pozlilo je dok je bila u školi. Uposlenici škole odmah su kontaktirali njenu majku, inače zdravstvenu radnicu, koja se nije dala uspaničiti te ih posavjetovala da joj kćerkici daju nešto slatko i malo vode.

Potom je starijoj kćerci javila da ode po sestru u školu. U međuvremenu su je još jednom nazvali uposlenici škole, konkretnije razrednica njene mlađe kćerke, koja ju je pitala slaže li se s time da oni pozovu Hitnu pomoć.

- Kada sam shvatila da je to veoma ozbiljno, upitala sam da li ima potrebe da i ja dođem. Međutim, kada je starija kćerka već došla, škola je zvala Hitnu, jer joj se stanje pogoršalo, djevojčica nije mogla ustati na noge - pojasnila je zabrinuta majka.

Nakon toga, stigao joj je još jedan poziv iz škole, kojim su je obavijestili da osoblje Hitne pomoći neće da dođe ukoliko roditelj/staratelj djeteta nije tu. To ju je, kako je rekla za Hayat, šokiralo.

- U školi su mi rekli da ovo nije prvi slučaj kada Hitna nije htjela doći, jer staratelj nije bio uz dijete. Zamislite da je nešto ozbiljnije. Sreća pa je dijete ubrzo nakon tih čokoladica došlo sebi - dodala je majka.

Kaže da se osjećala potpuno izgubljeno i bespomoćno, te pojašnjava da su iz Hitne pomoći razrednici rekli da će na lice mjesta moći izaći tek kada bude prisutan i roditelj.

- Kada je nešto hitno, ne čeka se. Pošto je dijete gubilo svijest, kasnije je bilo u kolapsu, nisu smjeli čekati. Tu Hitna treba da dođe. Šta da je roditelj bio van Sarajeva, van Bosne? Šta da je dijete palo na ulici, i tu bi čekali da dođe staratelj?

Ako je dijete u školi, njegove starješine su razrednik, psiholog i pedagog i oni imaju apsolutno pravo da pozovu Hitnu pomoć i odgovaraju za dijete do dolaska roditelja - dodala je majka inicijala S.B.

Bivša direktorica JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS Sena Softić Taljanović u najmanju je ruku bila frapirana kada smo je kontaktirali i rekli joj za ovaj nemio slučaj sa Dobrinje.

Softić Taljanović kaže da je u Hitnoj pomoći počela raditi sa 23 godine kao ljekar-pripravnik, a svoju profesionalnu karijeru u toj medicinskoj ustanovi okončala je 2018., nakon dva uzastopna direktorska mandata.

- Nikada u historiji Hitne pomoći nije se desilo da se odbila pomoć djetetu. Djeca imaju posebna prava, kao i trudnice i psihijatrijski bolesnici. Znači, apsolutno ne postoji, ili barem do 2018. kada sam otišla u penziju, nije postojao nijedan zakon koji bi rekao da Hitna pomoć ne smije ili ne može pružiti hitnu medicinsku pomoć malodobnom licu ako pored njega nema roditelja. Šta bismo onda sa djecom koja nemaju roditelje - upitala je Softić Taljanović.

Istog je mišljenja kao i majka učenice - kada je neko dijete u školi, njegove su starješine razrednik, psiholog i pedagog, i samim tim imaju svo pravo pozvati Hitnu pomoć i odgovarati za dijete do dolaska njegovih roditelja.

- To im je obaveza. Nema staratelja, nema roditelja, ali ima vaspitač, ima odgajatelj, ima psiholog, ima pedagog, ima direktor, ne znam imaju li socijalnog radnika. Pa to je vaspitna ustanova - govori Softić Taljanović.

Naglašava da u konkretnom slučaju nije postojao niti jedan jedini opravdani razlog da se osoblje Hitne pomoći ogluši na pozive iz dobrinjske škole, već se trebalo odmah odazvati i reagovati.

- Ako je djetetu život ugrožen, a mi to ne znamo dok ga ne pregledamo - znate, vi mene možete sad nazvati i reći mi - mene boli to i to, a ja mogu samo onda kad vas vidim i pregledam utvrditi da li vas to zaista i boli.

Znači, bez obzira na koje ste simptome rekli da se dijete žalilo, ja ne mogu tvrditi da to nije za hitnu intervenciju sve dok ja to dijete ne pregledam - ističe Softić Taljanović.

Naglašava da je i danas, koliko je upoznata, na snazi isti onaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je važio i za vrijeme njenog obnašanja direktorske funkcije u Hitnoj pomoći KS.

- Ne postoji apsolutno nikakav razlog, niti opravdanje da se odbije intervencija Hitne medicinske pomoći ako je djetetu pozlilo - naglašava Softić Taljanović, potvrdivši da oni koji su to odbili, ujedno su i prekršili Hipokratovu zakletvu.

- Kako ja putem telefona mogu nekome uspostaviti dijagnozu? Ja mogu samo da posumnjam, a čak i kad dođem na lice mjesta ne mogu uspostaviti egzaktnu, već samo radnu dijagnozu.

Pa nemam rendgen ili skener u očima. A egzaktna se dijagnoza onda potvrđuje na sekundarnom i tercijarnom zdravstvenom nivou, odnosno u bolnici ili na Kliničkom centru - potcrtava Softić Taljanović.

U njeno vrijeme, dodaje, ovakvi propusti nisu se smjeli dešavati, a da se, ne daj Bože, kojim slučajem desilo ono najgore, neko bi za to, naglašava naša sagovornica, morao i odgovarati jer - nepružanje hitne medicinske pomoći je krivično djelo!

- Hipotetički - šta da ja sada idem ulicom i vidim da je dijete palo? Je li treba da čekam njegovog roditelja/staratelja ili ću mu odmah priskočiti upomoć i pozvati Hitnu, policiju, socijalnu službu... - kaže Softić Taljanović.

A onda se još kratko vratila na dešavanja na relaciji Osnovna škola "Osman Nuri Hadžić" na Dobrinji - Hitna pomoć KS.

- To je bila njihova pretpostavka da tom djetetu ne treba hitna pomoć. To je bila hipotetička postavka, a toga nema u medicini - to je egzaktna nauka. Da biste znali da djetetu nije ništa, morate ga pregledati, i tačka.

Vjerovatno će nova direktorica poduzeti sve mjere u skladu sa statutom, pravilnikom, odnosno pravnim aktima Hitne pomoći, ali i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o pravu djeteta - zaključuje Softić Taljanović u razgovoru za Patriju.


(Patria)