Saga o djevojci, koja je kao beba zamijenjena i data siromašnim Romima čergarima da živi u cirkusu, a onda se sa 18 godina vratila u rodni grad gdje je njena milionerska prava porodica i otkrila istinu o sopstvenom porijeklu, zakovala je ljude da pogledaju svih 150 epizoda.

Višegodišnji rat u bivšoj Jugoslaviji je tek okončan, ali su politička i društvena previranja i dalje trajala i sukob nije bio riješen.

„Bilo je to veoma burno vrijeme i zapravo sam otkrio da je ova serija bila poput sedativa za čitavo to područje", kaže Antonio Paez, zamjenik izvršnog producenta kompanije Coral Pictures.

„Bez obzira na to šta su ljudi doživljavali, barem na sat vremena mogli su da se odvoje od surove, okrutne i krvave stvarnosti koju su živjeli da bi uronili u Kasandrinu ljubavnu priču", rekao je za BBC Mundo, prenosi Slobodna Bosna.

Kasandrina sudbina držala je u neizvjesnosti 1997. i gledaoce u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine (BiH).

Krvavi sukob smijenio je krhki mir.

Od ratnih godina do 1997, Republiku Srpsku su predvodile suprotstavljene političke frakcije predsjednika Radovana Karadžića i njegove nasljednice Biljane Plavšić, što je ugrožavalo stabilnost.

Poslijeratna prijestolnica Republike Srpske postala je Banjaluka, drugi po veličini grad u BiH, a Karadžić je sopstveno uporište imao na Palama, blizu Sarajeva.

Karadžić je već bio optužen za ratne zločine dok je Biljana Plavšić uživala podršku Amerike.

Televizija SRT, najuticajnija među stanovnicima, bila je na Palama i kontrolisao ju je Karadžić, a imala je repetitore po cijeloj teritoriji Republike Srpske.

Karadžić i njegovi saveznici su preko ovog kanala slali poruke bosanskim Srbima protiv mirovnih snaga NATO-a i širili negativnu propagandu o Americi, Evropi i Dejtonskom sporazumu.

A onda su jednog dana u augustu 1997. pristalice Biljane Plavšić preuzele kontrolu nad predajnicima SRT-a u Banjaluci i prekinule signal.

Kada je ponovo počelo emitovanje programa, ovaj put od kontrolom Plavšić, više nije bilo Pala u igri.

Međutim, vrlo brzo je iskrsao problem - nije bilo ni epizoda „Kasandre" koje je publika željno iščekivala.

Nisu bili zabrinuti samo urednici SRT-a, već i američka Vlada.

State department u vrijeme predsjednika Clintona strahovao je da bi prekid emitovanja omiljene sapunice mogao da izazove nezadovoljstvo, pa čak i unutrašnje sukobe koji bi ugrozili vladu Biljane Plavšić u Republici Srpskoj.

Producenta Antonija Paeza pozvao je zvaničnik State dipartmenta.

„Sekretarica mi je rekla da me zove neko iz američkog State departmenta. 'Molim?'", upitao ju je Paez u nevjerici.

„Počeo sam da pričam sa tipom koji mi je rekao: 'Slušaj, ne mogu da ti kažem trenutno ni moje ime. Prodali ste seriju jednom javnom servisu. Prekinuto je prikazivanje, a mi želimo da je zadržimo u eteru. Situacija se zaoštrila, pa nam je potrebna vaša pomoć da nastavimo s emitovanjem'", prepričava on.

Paez je pokušao u više navrata da pozove urednike televiziju i konačno došao do direktora.

„Da, i mi želimo seriju nazad, kako nam možete pomoći?", pitao ga je čovjek s televizije.

Međutim, Paez je pretražio ugovore kompanije Coral Pictures i otkrio da SRT-u nikad nisu prodali prava za emitovanje „Kasandre".

Zato je ponovo pozvao Banja Luku i rečeno mu je da je kanal sa Pala piratski emitovao epizode sa TV stanice u Beogradu, ali da nisu mogli da ih kupe jer nemaju novca.

Paez je zatim pokušao da privoli američki Stejt dipartment da plati telenovelu, pošto su bili zainteresovani za to da se ponovo emituje.

Ali nije uspio.

„Ne, ne može da se zna da mi na bilo koji način učestvujemo u ovom", odgovorio mu je američki zvaničnik.

Na kraju je izvršni direktor kompanije odlučio da će pokloniti seriju, ako im je toliko važno.

„Tamo je serija postigla apsolutno ogroman uspjeh i sve se smirilo. Bilo je sjajno tad biti dio te ogromne moći koju su telenovele imale širom svijeta", rekao je on.

„Kasandra" se vratila u eter, a zbog popularnosti su 1998. Koraima Tores i njene kolege otputovale na Balkan, gdje su ih dočekali kao rok zvijezde, posebno u tadašnjoj Makedoniji, danas Sjevernoj Makedoniji.

„Teško je uporediti, ali bilo je kao da su Beatlesi došli u grad. Svi su poludjeli i zaista se dešavalo da se obožavaoci onesvjeste ili vrište na nastupima.

„Puno je djevojčica rođenih u to doba dobilo ime Kasandra. A tako je bilo mnogo godina kasnije", priča Paez za BBC.

Koraima Tores pozdravila je hiljade obožavalaca na fudbalskom stadionu, a na binu je izašla u automobilu sa otvorenim krovom uz muziku i vatromet.

Događaj je prenošen u Bosni i Hercegovini.

„Moj agent mi kaže: pozvani smo. Šta da radim? Nisam pjevačica. Bilo je ljudi svuda, svih generacija. Svi zajedno, na ulicama. Vladala je euforija, buka i muzika. Okolo radost, vrištanje, vatromet, baloni i ja sam osjetila svu tu ljubav. Bio je to jedinstven trenutak za mene", prisjetila se glumica.

Torres je za za BBC radio program „Svjedoci istorije" ispričala da je nije mogla da pretpostavi da će joj se život promijeniti kada je sa 17 godina sa sestrom, pošto je bila maloljetna, otišla na susret sa scenaristima.

„Bio je to veliki izazov. Željela sam da se dokažem kada mi je rekla da je uloga moja. Imala sam i tremu, ali mi je bilo drago što sam dobila tu mogućnost ", rekla je Tores.

Hit svuda u svijetu

Tokom devedesetih je širom svijeta vladala pomama za sapunicama.

Melodramatične latinoameričke fikcije, sa preuveličanim i srceparajućim ljubavnim pričama, uz stari san - od trnja do zvezda, postale su globalni fenomen.

Za kratko vrijeme, telenovele su postale izvozni proizvod u ostale zemlje španskog govornog područja, ali i preko tih granica, stigavši u više od 100 država.

Kompanija Coral Pictures je imala predstavništva u Karakasu i Miamiju i bila distributer telenovela za svjetsko tržište.

„Sve serije su u to vrijeme bile vrlo popularne, čak sam otvorio i nekoliko novih tržišta, poput ruskog i kineskog. Kasnije su telenovele bile hit i u, na primjer, Izraelu. Bili smo popularni u cijelom svetu", kaže Paez.