Prije nekoliko dana objavljena je presuda arbitražnog suda iz Švicarske prema kojoj su BH Gas i Energoinvest dužni mađarskom operatoru isplatiti 11.6 miliona dolara zbog jednostranog prekida ugovora o opskrbi plinom.  

-Nije trebalo čekati ni samu arbitražu ako želite pogledati kako funkcionira neko javno poduzeće kao što je BH Gas. Možete pogledati jedno od revizorskih izvješća i vidjeti kakvi su dugovi i u kakvom se stanju nalazi JP BH Gas, Energoinvest ili bilo koje drugo javno poduzeće u BiH, kazala je Bradara.

Predsjednica FBiH u nastavku kampanje koju je protiv BH Gasa pokrenuo njezin stranački šef Dragan Čović, kazala je da revizorski izvještaj pokazuju da BH Gas posluje s gubitkom.

"Ono što sam ja u jednom trenutku pročitala je da je taj dug sada otprilike na nekih 40 milijuna maraka", kazala je Bradara.

"Južna interkonekcija strateški je interes Republike Hrvatske i sporazum koji je i BiH potpisala se zove 'Južna interkonekcija - Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina'. Samim time trebate tražiti partnera koji je sposoban provesti neku investiciju i biti ravnopravan partner u cijelom tom procesu", rekla je Bradara i kazala da je BH Gas kompanija koja investicijski nije sposobna.

Ona dodaje da je i sama arbitraža pokazala da se radi o poduzeću koje ima jedan značajan dug. Bradara je kazala i da je BH Gas jednostrano raskinuo sporazum, a da se takvi postupci kažnjavaju u međunarodnom korporativnom poslovanju. Posjetila je i na neke ranije nedovršene projekte kojima je nositelj bilo upravo spomenuto javno poduzeće u vlasništvu Vlade FBiH.

"BH Gas ima svoje plinovode u središnjem dijelu BiH. Investicija nije završena do kraja niti je ikada plin pušten prema Travniku, isto tako prema Kiseljaku za koji je bio iskazan interes jer postoje poduzeća kojima je taj plin potreban. Tvrtka koja radi u Sarajevu, a nije u mogućnosti napraviti investiciju do Kiseljaka..., možda puno govori o njenom investicijskom kapacitetu i želji da investira u bilo što u BiH, kazala je Bradara.

Predsjednica FBiH mišljenja je da Vlada FBiH treba pripremiti novi zakon kako bi se mogao implementirati projekt Južne interkonekcije sukladno interesima svih kantona kroz koje bi plinovod trebao proći.

"Plinofikacija BiH i oblast izgradnje plinovoda su iz podijeljenih nadležnosti i oni koji su radili bilo kakve investicije u BiH znaju koliko puno posla imate i kod izvlaštenja zemljišta, projektiranja, proglašenja javnog interesa", kazala je Bradara.

Osvrćući se na pitanje može li parlamentarna većina konačno postići dogovor i izmijeniti Izborni zakon BiH kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje, Bradara je kazala da smatra da ondje gdje ima volje ima i načina.

"Svaki put kada razgovore i pregovore dovedemo do stadija da nam se čini da smo postigli neki konsenzus, onda se dogodi nešto u ovoj zemlji što nas odmakne od dogovora. Vjerujem da možemo postići konsenzus oko toga, nama najvažnijeg pitanja, a to je legitimno predstavljanje", rekla je Bradara dodajući da smatra da se može postići dogovor i oko tzv. integriteta izbornog procesa.

-Nadam se da ćemo u narednom razdoblju doći do izbornog zakona koji će omogućiti legitimno predstavljanje i u Predsjedništvu BiH gdje to u četiri mandata nismo imali. Mislim da nitko tko želi dobro Bosni i Hercegovini ne bi trebao imati ništa protiv toga, zaključila je Bradara.   

(Aldin B.)