Iz Legološkog udruženja u BiH, koje je suorganizator izložbe, navode da postavka  predstavlja kombinaciju različitih tehnika, od tvorbe do izvedbe, monumentalnih Ibrišimovićevih kreacija. Tako posjetioci mogu vidjeti skulpture poput "Kentaura" iz 1990. godine, potom "Konjenik I" i "Konjenik II" iz serije 2004., "Stepenice" iz 2004., te unikatnu izvedbu "Odraz" visoke vrijednosti - puna forma u mramoru.

- Projekt "Izložba skulptura i slika Nedžada Ibrišimovića" odnosi se na predstavljanje stvaralačkog umjetničkog opusa Ibrišimovića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika i umjetnika, koji je pored književog stvaralaštva, za koje je dobio brojne nagrade, izvajao, iscrtao i naslikao brojne skulpture i platna - ističe se u saopćenju Općine Novi Grad.

Osvrt za postavku dao je poznati bh. skulptor Adis Fejzić s privremenom adresom u Australiji, kazavši da mu je izuzetno drago što Sarajevo s vremena na vrijeme ponudi ovakve sadržaje.

- I da je bio samo književnik ili samo skulptor opet bi bio jedan od naših najboljih umjetnika, a ovako 'dvostruk' bio je i jedan od najtalentovanijih i najboljih koje smo imali. Možda je ispravnije reći jedan od najboljih koje imamo jer je Nedžadovo djelo dio kulturnog naslijeđa ove zemlje i imamo ga i sada i zauvijek. Njegovo stvaralaštvo posjeduje kvalitete koje ga definišu i kao 'klasičnog' i kao 'modernog' umjetnika. U jednom svom tekstu Nedžad i sam naglašava koliko srodnog i jednakog, u izražajnom i tehničkom smislu, on nalazi u različitim tradicijama i stilovima koje poznaje povijest svjetske skulpture - ustvrdio je Fejzić.

Dodaje da možda najvažniji i najautentičniji dio Ibrišimovićevog skulptorskog opusa čine figure na kojima postoji izvjestan utjecaj Alberta Giacomettia.

- Svojim 'giacometijevskim' figurama Nedžad dodaje i trodimenzionalnu sjenu i radi ono što, koliko ja znam nije uradio niko drugi - materijalizira ono što je neopipljivo i nestalno. Modelirajući figuru i njen odraz u jedinstven oblik, u kombinaciji tamne bronze i prozirne smole, Nedžad nalazi osobenu formu i metaforu čovjeka rastegnutog između materije i duha, zemlje i neba. Iako su, po nekim mišljenjima, nastajali na tragu drugog umjetnika mislim da upravo ovi radovi zapravo na najbolji način predstavljaju 'Ibrišimovićevsku' posebnost. U ovoj alhemijskoj trasformaciji 'kopije' u 'original' nesumnjivo je bila presudna Nedžadova stvaralačka kompleksnost i sposobnost da prepozna univerzalno u posebnom što po jednoj definiciji i čini umjetnika umjetnikom - ocijenio je Fejzić.

Da je živio duže na sretnijem mjestu i u neko sretnije vrijeme, zaključio je Fejzić, Ibrišimović bi vjerovatno bio još 'vječniji' nego što već jeste.

Izložbu je moguće pogledati radnim danima od 13. do 19. jula, uz slobodan ulaz.

(Fena/Alen Avdić)