Izloženo je 26 djela rađenih u tehnici akrila na kojim prevladavaju motivi od mitologije do posljednjeg rata u BiH. 

Bh. novinar Zija Dizdarević u uvodnom govoru istakao je da je Alečković ekspresionistički anatom, te da je njegov figurativni i ekstremni naturalizam prožet apstraktnim asocijacijama. 

- Iz Alečkovićevih tjelesa kao predloška i za vantjelesne poruke izvire ljudska mnogostrukost, prepliće se više karaktera u jednom čovjeku ili u više ljudi. Slikara, ustvari, veoma brine čovjek i vrlo je zabrinut za čovjeka i njegova djelovanja. On traga za fenomenima unutar čovjekovog tijela i pojedinih organa, čovjekovo dejstvovanje pod utjecajem tijela i životnih sokova. Čovjekovu vanjštinu traži u njegovoj nutrini - rekao je Dizdarević.

Dodao je da je Alečković opsjednut moćima instinkta, nagonskim utjecajem na tijelo i utjecaj tijela na svijest, ponašanje i učinak ljudi, kao i da njegove slike nisu samo ekspresionističko razmatranje čovjeka već i metafore o društvu, pa i o političkom stanju.

Autor je zahvalio posjetiocima što su u velikom broju došli na otvaranje izložbe, naglasivši da je to danas rijetkost kad su kulturne manifestacije u pitanju, pogotovo u likovnoj umjetnosti.

Izložba je prodajnog karaktera i otvorena je do 7. septembra.

Izet Alečković je rođen 1. juna 1944. u Sarajevu gdje je završio Akademiju likovnih umjetnosti. Izlagao je na mnogim samostalnim i zajedničkim izložbama u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na izložbi "Dokumenta 11" u Kasselu, na temu "Krah civilizacije".


(Fena/Admir Oručević)