13.4.2018. 13:43
0
Izložba o zločinu u Katinskoj šumi otvorena u Zemaljskom muzeju: U Katinskoj šumi pogubljeno između 22.000 i 26.000 ljudi
Izložba „Zločin u Katinskoj šumi“ o jednom od najtragičnijih događaja iz novije povijesti Poljske otvorena je u Sarajevu u Zemaljskom muzeju Bosne i i Hercegovine.

Sastoji se od panoa s prikazima slika i dokumenata o ovom ruskom zločinu počinjenom nad više od 20.000 poljskih oficira, podoficira i druge intelektualne i državne elite nakon što je Sovjetski Savez izvršio agresiju na tu zemlju 1939. godine.

Na 15 izložbenih panoa predstavljen je tok događaja, od zarobljavanja hiljada vojnika i oficira Poljske vojske od Sovjeta, odluke sovjetskih vlasti iz 1940. godine da pobiju zarobljenike, pa do otkrivanja masovnih gorbnica u području Katyna (Katin) 1943. godine, ekshumacija, prikrivanja zločina od sovjetskih vlasti i konačnog otkrivanja istine tek 90-tih godina prošlog stoljeća.

Poljska se kao nacija dugo oporavlja od ovog traumatičnog gubitka inteligencije, kazao je na otvorenju izložbe aktuelni poljski ambasador u Bosni i Hercegovini Andrzej Krawczyk.

On napominje da zločin u Katinskoj šumi ima razmjere genocida, ali i da se o njemu ćutalo dugo, čak ni porodice pogubljenih nisu smjele govoriti, da bi ga ruska strana priznala tek 1990. nakon raspada Sovjetskog Saveza. Nije ga priznala kao genocid već kao masovna ubistva, napominje Krawczyk.

Kako je i Bosna i Hercegovina doživjela u proteklom ratu genocid, poljska ambasador ističe da je izložba zajednički krik s porukom - da se slične stvari ne dogode više nikad i nikome.

Gostovanje izložbe „Zločin u Katinskoj šumu“ u Bosni i Hercegovini omogućeno je suradnjom Arhiva Federacije BiH i Državnog arhiva Poljske.

Ovo je zapravo uzvratna izložba jer je federalni arhiv upriličio 2013. izložbu u Varšavi o genocidu počinjenom na tlu Bosne i Hercegovine, u Srebrenici.

Direktor poljskog državnog arhiva Wojciech Wozniak, tokom otvorenja postavke u Zemaljskom muzeju BiH, naglasio je da se to dešava u danu posebnom za poljski narod, kada se obilježava datum sjećanja na žrtve katinskog zločina.

Odlukom Sejma Republike Poljske iz 2007. godine, ovaj nacionalni praznik obilježava se svakog 13. aprila i odaje počast pogubljenim oficirima poljske vojske.

- Katinski zločin je upisan u niz dramatičnih događaja iz Drugog svjetskog rata kao bolno iskustvo poljskog naroda, duplo okupiranog od dva susjeda. Nakon njemačke agresije na Poljsku 1. septembra 1939., nekoliko dana kasnije, 17. septembra nastupio je i udar od istočnog susjeda - Sovjetskog saveza. Usljed vojnih djelovanja, u sovjetskom ropstvu našle su se hiljade poljskih vojnika i oficira. Za više rukovodstvo poljske vojske formirana su tri specijalna logora u Kozielsku, Starobielsku i Ostaszkowu - rekao je direktor poljskog državnog arhiva.
 
Direktor Arhiva Federacije BiH Adamir Jerković naglašava da je izložba u Sarajevu rezultat Memoranduma o suradnji s Državnim arihivom Poljske i dodaje podatak da je u Katinskoj šumi pogubljeno između 22.000 i 26.000 žrtava.

Odluku o zločinu u Katinskoj šumi donijela je  vlast Sovjetskog Saveza u martu 1940. godine. Odlučujuću ulogu imala je tajna zabilješka Lavrentija Berije upućena Staljinu, u kojoj su poljski oficiri opisani kao neprijatelji sovjetske vlasti koje treba strijeljati bez iznošenja optužbi, bez podizanja optužnice i istrage.
 
Od 3. aprila zatvorenici su tajno odvoženi u šumu pored Katynia, gdje su ih službenici NKVD-a ubijali hicem u potiljak. Na taj način je tokom nekoliko dana pobijeno 14,5 hiljada oficira i podoficira Poljske vojske i policije te više od sedam hiljada drugih osoba zarobljenih na teritoriji koju su zauzeli Rusi. Pokopani su u anonimne masovne grobnice, a tragovi zločina su uklonjeni.

Nakon pogubljenja, poduzete su daljnje aktivnosti protiv članova porodica stradalih u vidu masovnih deportacija u unutrašnjost Sovjetskog Saveza.
 
Masovne grobnice slučajno je otkrila njemačka armija koja je provodila operacije u rejonu Smolenska dvije godine kasnije, u aprilu 1943. 
 
Zvanično objavljivanje ove informacije od njemačke strane imalo je veilke međunarodne posljedice.
 
Sovjetske vlasti su od početka uporno negirale da su počinile zločin i nastojale pripisati  odgovornost njemačkoim snagama.
 
Rusi su optužili poljsku vladu u emigraciji u Londonu, predvođenu generalom Wladyslawom Sikorskim, zato što je zahtijevala otkrivanje istine, da je sarađivala s Hitlerom.
 
Sudbina pogubljenih dugo nije bila poznata članovima njihovih porodica. Poljske komunističke poslijeratne vlasti, odane Moskvi, nastavile su politiku „katinske laži“ krijući istinu od društva i javnosti.
 

Do preokreta dolazi nakon 1989. godine i sistemskih promjena u Poljskoj te nakon pada Sovjetskog Saveza čije su vlasti priznale zvanično  ovaj zločin.

Tek pedeset godina nakon 13. aprila 1990., poljskoj strani uručeni su NKVD-ovi putni nalozi iz Kozielska i Ostaszkowa te spisak zarobljenika iz logora u Starobielsku.

U oktobru 1992., uz naredbu Borisa Jeljcina, iz ruskih arhiva su u Poljsku stigli i drugi dokumenti, među njima kopija odluke o strijeljanju poljskih zarobljenika od 5. marta 1940.

Zločin u Katinskoj šumi duboka je trauma poljskog naroda između ostalog zbog toga što je  njegovim počinjenjem predstojao teški oporavak od značajnog gubitka inteligencije.

(Fena / Haris Ahbabović)

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.