Ova kulturna institucija koja čuva, štiti i prezentira naše bogato kulturno-historijsko naslijeđe u 2019. godini demonstrirala je na najreprezentativniji način muzeološku vrijednost svojih zbirki, kvalitetu dosadašnjeg rada na polju kustoskog djelovanja kao i kreativnost novih inicijativa obogaćenja kulturne i turističke ponude bosanskohercegovačke prijestolnice.

Kulturna javnost grada, države a i šire, prepoznala je u ovom muzeju nositelja svjetla našeg kulturno-povijesni identiteta. 

Godinu obilježavanja jubileja krenuli smo sa najposjećenijom izložbom u posljednjih nekoliko godina koja je izazvala nezapamćen odjek u široj javnosti. Riječ je o izložbi „Sarajke na platnima bh. slikara“ koja je kroz umjetničku zbirku Muzeja predstavila one žene glavnog grada BiH koje su oplemenile, emancipirale i kultivizirale kako grad tako i ulogu žene u bh. društvu od kraja 19. do 21. stoljeća.

Smatramo da sedamdeset godina na prikupljanju i čuvanju građe, njihova naučna obrada i izlaganje kroz stalne i povremene postavke i izložbe, spada u važan segment muzeološkoga djelovanja, ali ne trebamo zanemariti činjenicu da je misija muzeja također da svojim radom afirmira cjelokupno bh. kulturno naslijeđe. Stoga je Muzej Sarajeva pokrenuo rad na digitalizaciji svih svojih depandansa, a njih je pet (Despića kuća, Svrzina kuća, Muzej Jevreja BiH, Brusa bezistan i Muzej Sarajevo 1878-1918) kao i 3D snimanje najdragocjenijih artefakata iz arheološke zbirke Muzeja.

Naš cilj da internacionaliziramo svoj rad i omogućimo da ga publika u cijeloj BiH ali i van granica posjeti i sazna više o historiji Sarajeva i BiH, u 2019. godini smo i ozvaničili surađujući sa Švedskom gdje smo upriličili izložbu „Sarajevo kroz historiju“. Godina na izmaku je, to mogu argumentirano reći, jedna od najuspješnijih u povijesti Muzeja  – riječi su Adnana Muftarevića, v.d. direktora Muzeja Sarajeva.

Muzej je u toku 2019. godine ostvario suradnju sa Srednjom školom primijenjenih umjetnosti, Umjetničkom galerijom BiH, Gradom Sarajevom, Jevrejskom zajednicom, Historijskim arhivom Sarajeva, Općinom Novi Grad, Festivalom dječije umjetnosti, Baščaršijskim noćima, firmom Techbosnia i udruženjem Digi.ba kao i mnogim ustanovama, manifestacijama i pojedincima koji su prepoznali muzejski prostor i njegov značaj za promociju kulturno-umjetničkih sadržaja.

U 2019. godini realizirali smo i arheološka iskopavanja na Starom mezarju Kovači i izložbe „Heroj Valter“ i „Staro Sarajevo iz kolekcije Koste Mandića“, te „Sjećanja“ na kojoj su predstavljene slike vrsnog bh. umjetnika Ibrahima Ljubovića i druge prigodne izložbe kojim smo obilježili „Noć muzeja“, „Dan holokausta“, „11. juli“, „Dan nezavisnosti BiH“, „6. april“ i dr.

Dobili smo i oficijelnu maskotu PUHKA, uspavanog stanovnika naših starih bosanskih kuća, tavana i šišeta. On je i glavni lik naše bajkovite slikovnice za djecu „Ja volim Muzej Sarajeva“.

Kako bi Muzej Sarajeva približili svim interesentima u suradnji sa firmom „Techbosnia“ smo izvršili 3D snimanje i modeliranje u visokoj rezoluciji svih naših objekata i podijelili sa našim korisnicima na www.muzejsarajeva.ba, FB i Instagram stranici.

Kreirali smo i video spotove na kojima je moguće vidjeti stalne postavke u našim depandansima ali i uvidjeti kulturno-historijsku vrijednost naše baštine.

Muzej je i u znanstveno-stručnom okviru otišao korak dalje pa je ustanovljena i antropološka zbirka kao do sada jedina u muzejskim institucijama Bosne i Hercegovine. 
     
Otvaranje Muzeja prema svojim sugrađanima ogleda se i u interakciji između Sarajki i Sarajlija sa Muzejem kao nositeljem materijalnog ali i nematerijalnog bogatstva grada i njegovih žitelja.  Nekoliko  porodica je svoju ostavštinu predalo Muzeju na čuvanje. Ponosni smo na činjenicu da je naša  zbirka legata sve veća i da građani imaju povjerenja u našu stručnost i sigurnost zaštite koju smo provodili svih ovih 70 godina na obostrano zadovoljstvo.

I narednu 2020. godinu nastavljamo jednakim tempom akcentirajući znanstveno-istraživački rad koji će biti publiciran u dvobroju „Priloga za proučavanje historije Sarajeva“. Uvest ćemo i inovativne novine   u stalne i povremene muzejske postavke, a istinski novum predstavljat će otvaranje stalne postavke u Brusa bezistanu kompletnog starog zlatarsko-filigranskog dućana koje je Muzej otkupio od  porodice Tuzi-Sofić. 

Uz modernu digitaliziranu opremu, audio-vodiče i virtualnu prezentaciju muzejskoga blaga,  arheološka  iskopavanja i stručni muzeološki pristup svim zbirkama, umrežavanje sa drugim  matičnim muzejima u BiH, Regiji i inozemstvu, Muzej Sarajeva će proći kroz 2020. godinu  na dignitivan i reprezentativan način.