Posebno svečano ovaj blagdan se proslavlja u svetištima: Gospe Olovske u Olovu, Gospe od Kondžila u Komušini, Kraljice mira u Međugorju i Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu…

Među najpoznatija marijanska svetišta u Hrvatskoj spadaju svetišta: Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Majke Božje Trsatske na Trsatu, Gospe Sinjske u Sinju, Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Gospe od Zečeva u Ninu, Majke Božje Aljmaške u Aljmašu te Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama. 

Također među Hrvatima u regiji važna su svetišta Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj, Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

U mnogim je zemljama blagdan Velike Gospe i državni blagdan: u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanonu, Litvi, Malti, Mauricijusu, Obali Slonovače, Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj...

Svake godine tisuće vjernika dan ranije krene prema marijanskim svetištima kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na svetoj misi, proslavili Veliku Gospu, dan koji se slavi kao Marijino uznesenje na nebo. Ove godine obilježava se pod posebnim okolnostima, zbog epidemije koronavirusa.

Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. a tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo.  

(Fena)