Urednici ove publikacije su dr. Hikmet Karčić, dr. Ferid Dautović i dr. Ermin Sinanović.

- Današnji pogled na rezolucije mora se staviti u kontekst trenutka kada su donesene, one zasigurno mogu da budu primjer i univerzalna poruka svima kako se u vremenu zla odgovara zlu odgovornošću, brigom i zaštitom drugog i slabijeg - kazao je dr. Ferid Dautović.

Mr. Nusret Abdibegović je rekao da su teška iskušenja, ratna vremena i stradanja uvijek bili prilika da se potvrde i dokažu ili izgube ljudskost, čast i dostojanstvo.

- Potpisnici Rezolucije banjalučkih muslimana 1941. godine su to znali i prepoznali i shodno tome, ostavili su utiske i zlatne tragove svoga života i generacijama koje dolaze - poručio je Abdibegović.

Rezolucije su jedinstven, neponovljiv i neusporediv akt, ističe promotor Mustafa Spahić.

- Muslimanske rezolucije su historijska činjenica koju moramo bolje upoznati i dati joj zasluženu pažnju. Rezolucije su jedinstven akt ne samo u Evropi nego čovječanstvu. Ispred njih je išla ulema - rekao je Spahić.

Publikacija sadrži integralne prijevode svih poznatih "Muslimanskih rezolucija" - rezolucija bošnjačkih elita iz Prijedora, Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Bijeljine, Tuzle, Zenice, kao i dvije novootkrivene rezolucije iz Bugojna i Bosanske Dubice.

- Vrlo je važno da smo rezolucije objedinili i preveli na engleski jezik, glavni međunarodni jezik. Važno je da smo knjigu objavili na engleskom jeziku jer mislim da mi Bošnjaci imamo puno ponuditi svijetu - naglasio je ovom prilikom dr. Ermin Sinanović.

Jedan od promotora bio je i dr. Amir Duranović. On je poručio da je knjiga bila potrebna javnosti.

- Drugi svjetski rat je bio takav momenat u kome je bilo kakva vrsta akcije mogla biti tumačena na pogrešan način i mogla je izazvati kako pozitivne tako i negativne reakcije. Pojava rezolucija je pokazatelj kako se u složenim uslovima zadržala snaga lične i institucionalne odgovornosti prema onome što se dešavalo - Duranovićeve su riječi.

Rezolucije su vrijednost koju treba promovisati u ovom vremenu islamofobije i u vrijeme ataka na Bosnu i Hercegovinu, naglašava dr. Admir Mulaosmanović.

„Rezolucije su bile jasno pozicioniranje naše elite na stranu pravde, pravičnosti, na stranu slabijeg. Zašto eho ovih rezolucija nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji nije postojao? To je veliko pitanje i treba da dobije značajniji odgovor - njegovo je mišljenje.

U Evropi pod nacističkom okupacijom, rijetki su bili slučajevi kada su ljudi kolektivno osuđivali zločine, podsjeća dr. Himet Karčić.

- Ključan momenat u rezolucijama jeste pitanje komšiluka, odnosno zaštite svih manjina. Rezolucije nisu identične, ali njihova tema je ista, a to je osuđivanje i distanciranje od zločina. To je ključna poruka - zaključio je dr. Karčić.

(FENA/A. Balićevac)