Radi se o njenoj “prerađenoj doktorskoj disertaciji”, u kojoj se bavila komparativnom analizom jugoslovenskih stvaralaca te napravila paralelu sa hispanoameričkom literaturom. Prošle je godine u Zenici promovirala i drugu naučnu monografiju “Književne opservacije”.

-Doktorska disertacija, u prvom dijelu, bavi se naučnim sagledavanjem i teorijskim određenjem fantastike. Na konkretnim literarnim ostvarenjima biram autore od svake od nacionalne književnosti s prostora bivše Jugoslavije te analiziram fantastičku prozu autora koji su stvarali pod uticajem Borhesa (Jorge Luis Borges). Ali, ne samo pod uticajem Borhesa, nego i pod uticajem evropske i svjetske literarne produkcije - istakla je Terić.

U trećoj je knjizi, dodaje, analizirala i djelo bh. književnika Irfana Horozovića "Šadrvanski vrt", jer je to djelo, smatra, reprezentivno kada je u pitanju prostor Bosne i Hercegovine.

Direktor zeničkog muzeja Adnadin Jašarević istakao je kako je Terić prva Crnogorka koja je doktorirala iz oblasti fantastičke književnosti.

-To nije za malo reći. Ona je obogatila istraživanje književnosti južnoslavenskih naroda sa tri obimne monografije, što je rijetkost u izučavanju u okvirima država nastalih poslije raspada Jugoslavije. Njen je doprinos veliki i prepoznatljiv, ne samo na prostoru zapadnog Balkana nego i diljem Evrope - podvukao je Jašarević.

Terić je prije večerašnje promocije sudjelovala i u radu kretaivne radionice s učenicima osnovnih i srednjih škola, u okviru koje su, kako je istakla, razgovarali o elementima fantastike u okviru književnosti za djecu.

-Kroz radionicu sam im pokušala približiti fantastičku prozu, da napravim razliku između fantastike i bajke te, prosto, da osjetim iz njihovog ugla koji su to fantastički elementi u bajkama koje su oni čitali i kako oni doživljavaju fantastiku - kazala je Terić.

(FENA/A. Balićevac)