Kako objašnjavaju u Ministarstvu pravde BiH, na taj način dato je zeleno svjetlo vršitelju dužnosti upravnika Zavoda da pokrene ostale korake koji su potrebni za faktičko stavljanje zatvora u funkciju, piše Faktor.


 
Njegov prvi korak je pokretanje provođenja procedure prijema zaposlenih, odnosno sada slijedi raspisivanje konkursa, prijem osoblja i obuka zaposlenih za rad u takvoj jednoj instituciji, za što procjenjujemo da će biti potrebno četiri do pet mjeseci – kazali su za Faktor u Ministarstvu pravde.                 

Nakon što svi navedeni koraci budu privedeni kraju, može početi prijem prvih zatvorenika.




U petom ili šestom mjesecu sljedeće godine vjerujemo da će prvi državni zatvor primiti prve zatvorenike i pritvorenike. Razgovori o procesu premještanja zatvorenika koji su sada smješteni u entitetskim zatvorima vodit će se sve vrijeme kako bi se adekvatno vršilo popunjavanje kapaciteta – kazali su u Ministarstvu.

Podsjetimo, gradnja zatvora počela je još 2014. godine, a projekt su pratile brojne kontroverze i produženje rokova. U najmodernijem zatvoru u BiH bit će smješteno nekoliko stotina osuđenika, koji će uživati u luksuzu. Zgrada je rađena po najvišim standardima pa će osuđenici boraviti u sobama nalik hotelskim, a na raspolaganju će im biti niz sadržaja za rekreaciju. 


KPZ Zenica

Jedan od najpoznatijih zatvora na u BiH, ali i šire je svakako KPZ Zenica. Za 'Zenicu' kažu da je to najzloglasniji zatvor na Balkanu.

Danas zenički zatvor ‘ugošćuje’ ubice, razbojnike, ratne zločince, silovatelje, otmičare, dilere droge te kriminalce drugih ‘specijalizacija’.

Najbrojniji su Bošnjaci, slijede Hrvati, Srbi, Romi i Albanci. Sudbina svakog od  800 zatvorenika priča je za sebe. Najviše je robijaša osuđenih između 5 i 20 godina zatvora, a im ih koji će robijati više od 20 godina.

KP Dom Zenica postoji već preko 130 godina, a od njegovog otvorenja do danas kroz njega je prošlo više od 70.000 ljudi. Mijenjale su se države, vlasti i političke stranke, ali KP Dom je ostajao.

Zatvorski policajci u tom strogom režimu i životu prepunom nasilja, droge i koječega, robijašima nastoje biti čuvari, zaštitnici, učitelji, liječnici, poslodavci pa čak i prijatelji, rame za plakanje.

Svi do jednoga kažu da im baš i nije lako. Posljednji bijeg iz zatvora preko zida zabilježen je 1996. godine, kad su dvojica zatvorenika jednostavno uz pomoć ljestava odšetala u slobodu.

Kopanja tunela ispod zatvora nije bilo, ali su, kažu, pronalazili različite planove pripremanih bjegova, što nije ni čudno s obzirom na to da je svakom robijašu jedina misao kako pobjeći.

Današnji direktor zeničkog zatovra je Redžo Kahrić, koji je na ovu užarenu stolicu sjeo prije  dvije godine. Ipak, uz veliki trud sa većinom osuđenika Kahrić je uspio uspostaviti korektne odnose.

Za mnoge od njih je Redžo je Sultan i Babo. Zanimljiv opis direktora zeničkog zatvora u jednom intervju dao je Mirza Hatić koji sluiži kaznu u ovoj kazneno-popravnoj instituciji.




Niko ne zna šta je zatvor, ja čekam da završim svoj mandat i da nađem odgovarajućeg čovjeka da me zamjeni. Teško je obaljvati ovaj posao.1. Trudio sam se da sa zatvorenicima ostvarim korektne odnose, autoritet sam stekao zbog mog odnosa prema najtežim zatvorenicima. Ne plašim se ni jednog osuđenika, i nikada nikome nisam odobrio nešto iz straha. Svakom od njih sam pokušao pomoći. Rizik je pustiti jednog osuđenika na vikend, jer uvijek postoji strah da li će se vratiti. Hvala Bogu svaki od onih koje sam ja puštao,  do sada su se vraćali na vrijeme. Stanje u zatvoru je mnogo bolje nego prije. Sve što sam obećao osuđenicima, ja sam ispoštovao, rekao je za avaz Redžo Kahrić. 

Jedan od najpoznatijih zatvorenika koji služi kaznu Zenici je Zijad Turković. Navodno je on smješten u četvrti najstrožije čuvani paviljon zeničkog zatvora, u koje nema kontakta sa ostalim zatovrenicima.


KPZ Foča

Najstrožijim zatvorom u BiH smatra se zatvor u Foči.

Navodno u fočanskom zatvoru svaki treći zatvorenik osuđen je zbog ubistva.  Unutar zidina kaznu služi oko 390 zatvorenika, među kojima je i veliki broj osuđenika za ratne zločine.

Direktor fočanskog zatvora Siniša Golijanin već je 12 godina na čelu ove kazneno-popravne ustanove. 

"On je najstariji zavod u RS-u, a s radom je počeo 1950. godine. U njemu su uglavnom osuđena lica, koja su uputili nadležni sudovi. U ovom zavodu izdržava se i kazna dugotrajnog zatvora, dakle, preko 20 godina i trenutno tu kaznu izdržava 30-tak lica", rekao je Golijanin za TV Alfa. 

Ovo je najstrožiji zatvor jer su u pitanju dugogodišnje kazne zatvora. Dužina kazni svih osuđenika iznosi oko 3700 godina.

U sklopu ovog zatvora postoji zatvoreno i poluotvoreno odjeljenje. U dnevnoj smjeni nalazi se od 15 do 20 čuvara. Iz ovog zatvora posljednjih godina nije bilo pokušaja bijega, a zabilježena je i tendencija smanjenja fizičkih sukoba.

Iz zatvora u Foči 2007. bježi osuđenik za ratne zločine Radovan Stanković - i to - tokom odvođenja na stomatološki pregled. Najtraženiji bjegunac - osuđenik skrivao se više od četiri godine. Uhapšen je 2012. i vraćen u fočanski zatvor na odsluženje kazne od 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima

Osuđenici u ovom zatvoru imaju mogućnost da rade, a oko 60% njih radi u kuhinji, vešeraju, trpezariji, biblioteci, kotlovnici i magacinu. neki od zatvorenika za vrijeme odsluženja uspjeli su završiti i neke škole.


KPZ Sarajevo

Nakon nemilih događaja sa Amelom Sejfovićem, krajem prošle godine uslijedila je smjena rukovodstva KPZ Sarajevo. Na mjesto novog direktora došao je Faruk Zubčević koji je uspostavio potpuno novi sistem, mnogo rigorozniji nego što je ranije bio.

Zna se šta jedan zatvorski policajac može imati kod sebe, šta ne može. 

Policajci pri ulasku ne mogu imati ništa što nije obuhvaćeno zakonom. Ne može imati telefon, ne može imati stick, ne može imati snimač zvuka, ne može ništa imati, sve to odlaže u jedan pretinac koji se zaključa i koji je pod stalni m videonazdorom”, rekao je u izjavi za Index.ba Faruk Zubčević direktor KPZ Sarajevo.

Kako saznajemo, u centralnom objektu sarajevskog zatvora nema slobodnih mjesta. 
Prije nekoliko dana nepoznate osobe prejem išarale vrata na Kaznenopopravnom zavodu (KPZ) Sarajevo.

Riječ je o glavnim i velikim – drvenim vratima. Tom prilikom pričinjena je materijalna šteta.

- Ovo je odgovor na antikoruptivne mjere koje je provela Uprava zatvora. Nekada ste mogli unijeti medvjeda, a sada paket do pet kilograma, koji se detaljno pregleda. Za to vrijeme osoba koja je donijela paket ne može izaći iz zatvora. Regulirali smo i pogodnosti za zatvorenike, prije svega dopuste. Dakle, ne vidim niti jedan drugi razlog zašto bi neko udario na imovinu zatvora – izjavio je  Zubčević za avaz.

Kao sastavni dio KPZ PT Sarajevo, izvan grada, iznad naselja Blažuj, općina Ilidža, lociran je objekat Igman. Objekat Igman čine dvije zgrade, Paviljon “A” i Paviljon “B”.

Paviljon ,,A” ima prizemlje i sprat, sa po jednim krilom na svakom nivou. Svako krilo ima svoje sobe i zajednički dnevni boravak sa prostorom za ručavanje u prizemlju paviljona. Paviljon ,,A” pruža smještaj za 50 osuđenih osoba, koje su smještene u velikim sobama od 4 do 8 kreveta. U ovom paviljonu borave osuđenici koji nisu u međusobnom sukobu, ili je procjena službenika da ne iskazuju nasilničko ponašanje.

Neki će reći da je ova ustanova 'san' za svakog zatvorenika.


Ustikolina

Zatvor u Ustikolini , koji je jedan od tri odjeljenja sarajevskog Kazneno-popravnog zavoda. Nalazi se 25 kilometara od Goražda. Ovaj zatvorski kompleks renoviran je i proširen prije desetak godina i tada su povećani smještajni kapaciteti. 

Time je ublažen i problem nedostatka smještajnog prostora za osuđene osobe u Federaciji BiH. U ovom zatvoru kazne izdržavaju osuđenici iz raznih krajeva i zbog različitih krivičnih djela. Većina njih su povratnici u činjenju krivičnih djela. Svaki osuđenik ima svoju životnu priču.


KPZ Mostar

Izgradnja ovog zatvora u Mostaru počela je polovinom 1891. godine, uporedo sa zgradom Okružnog suda, koja se nalazila u neposrednoj blizini zatvora, gdje se i danas nalazi Županijski/Kantonalni sud. Obje ustanove preselile su se krajem naredne godine sa dotadašnje lokacije na Konaku u novoizgrađene objekte.

U razdoblju ovog posljednjeg rata 1992. godine do 1995. godine zgrada zatvora nalazila se na prvoj liniji ratnih zbivanja, tako da je stradala, te obnovljena i ponovo stavljena u funkciju 1995. godine.

Zanimljivo je da su u augustu ove godine četiri zatvorenika pokušala pobjeći iz ove ustanove, pri čemu su povrijeđena dvojica policijskih službenika.

Lupanje je čuo jedan od zatvorskih policajaca i krenuo je da vidi što se dešava. Zatekao je haos, pritvorenici su u rukama imali metalne šipke, a rupa u zidu je bila veličine metar sa 70 centimetara. Malo je falilo da pobjegnu iz pritvorske jedinice, kazao je izvor. Na kraju su ih uspjeli savladati.