Bilo da je riječ o nerviranju uslijed online nastave i možda nerazumijevanja određenog gradiva, nemogućnosti viđanja prijatelja ili pak nekom drugom stresoru, roditelj u nekoliko koraka može da pomogne djetetu da se osjeća znatno bolje.

1. Postavljajte mu pitanja otvorenog tipa

Da biste zaista mogli da pomognete djetetu i uopšte saznate šta ga muči, nije dovoljno samo da vidite na njegovom licu da nešto nije u redu. Morate mu postavljati pitanja i to pitanja otvorenog tipa. To su pitanja koja zahtijevaju pojašnjenje i opširniji odgovor te su u suprotnosti s pitanjima na koja se može dati samo kratki pozitivan ili negativan odgovor.

Takva pitanja će podstaći vaše dijete da se polako otvara i kaže vam šta ga muči. Pritom možete da koristite i tzv. ja-poruke, kojima ćete pokazati kako se vi osjećate zbog toga što vidite da se i ono osjeća loše. To je dio tzv. pozitivnog roditeljstva, čiji je cilj usmjeriti se samo na određenu situaciju, a ne na dijete kao osobu.

Na primjer, možete da kažete: Primjećujem da nešto nije u redu i to me čini tužnom. Šta se dogodilo?

2. Zagrlite ga

Kada nas neko zagrli, odmah se osjećamo bolje, sigurnije i voljenije. No zagrljaji ne bi smjeli da budu dio svakodnevice samo onda kada je djetetu teško. Štaviše, zagrljaji bi trebalo da postanu naša rutina. Istraživanje koje je sa saradnicima sprovela Sonja Ljubomirski na svojim studentima, pokazalo je da su oni koji prime do pet zagrljaja dnevno neuporedivo srećniji od onih koji se ne grle. Naime, tokom zagrljaja u našem tijelu se oslobađa hormon sreće, a to će uticati i na djetetovo raspoloženje.

3. Pomozite mu

Jednom kad saznate zašto dijete ima loš dan, bilo da je riječ o poteškoćama s rješavanjem domaćih zadataka, teškim nošenjem s pandemijom zbog koje ne može da viđa prijatelje kao ranije ili mu jednostavno nedostaje njegova svakodnevica na koju je bilo naviklo prije svega ovoga, vrijeme je da mu pomognete.

Međutim, nemojte u svoje ruke preuzimati rješavanje svih njegovih problema jer to, dugoročno gledano, može da ima loše posljedice, pa kasnije, kad odraste može da bude vrlo nesigurna i nesamostalna osoba. Budite tu kao usmjerivač. Predložite mu rješenja, ali nemojte uticati na njega da zaista mora i da ih izvrši, posebno ako je riječ o nešto starijem djetetu ili adolescentu.

4. Dajte mu do znanja da će proći i najteži dani

Iako mi odrasli često zaboravimo da i djetinjstvo ima svoje izazove, te ga se sjećamo najčešće kao najbezbrižnijeg razdoblja u životu, ono i te kako ima svoje uspone i padove. Djeca, iako još u razvojnoj fazi, moraju da se nose s usamljenošću, traženjem svog mjesta pod suncem, zahtjevnim školskim obavezama, izazovima koje donose društvene mreže i generalno digitalizacija života.

No, najvažnije je da djetetu date do znanja da će sve to proći. Bilo da je riječ o teškom gradivu, nesrećnim prvim ljubavima ili osjećaju izolovanosti od prijatelja, budite djetetu podrška i recite mu da će sve to proći. Da bi priča njemu bila uvjerljivija, poslužite se nekim primjerom iz svojih mladalačkih dana, prenosi CDM. 

5. Zajedno isprobajte nešto novo

Kako bi skrenulo misli s problema i na neki način ga “prespavalo” pa se njegovom rješavanju posvetilo za koji sat ili sutradan, isprobajte s djetetom nešto novo, nešto zbog čega će se dobro osjećati. Kao roditelj, trebalo bi da poznajete jake i nešto manje jake strane svog djeteta pa u skladu s tim odredite i nove aktivnosti.

Na primjer, ako znate da dijete ima strah od časa fizičkog jer se ne osjeća dovoljno kompetentnim za sport, nemojte u tu novu aktivnost uključivati ništa što bi ga podsjećalo na to. Na kraju, cilj je da s tom novom aktivnošću malo rastrese misli, osjeća se snažno i samouvjereno kako bi kasnije moglo da se nosi s rješavanjem problema.



(Lejla Trle)