Kao jedan od uvodničara u okviru međunarodnog simpozija u Neumu posvećenog Reformskoj agendi i aplikaciji za prijem u članstvo EU, Kozarić je govorio o situaciji u bh. bankarskom sektoru BiH i upravljanju rizicima na bankarskom tržištu u perspektivi približavanja tržištu EU.

Ocijenio je da su najveći problem u ovom sektoru nekvalitetni krediti koji su na nivou od 15 posto te da je bankarstvo zbog toga opreznije kada su u pitanju mogućnosti povoljnih kreditnih linija za realni sektor, ali, naglasio je, to ne znači da banke ne smiju ili ne trebaju kreditirati.

-To je njihov osnovni posao i moraju biti slobodniji, ali preduvjet za to je politička stabilnost u zemlji. Ukoliko BiH dobije kandidatski status i ukoliko se situacija stabilizira, bankarski sektor bi trebao biti puno aktivniji - potcrtao je Kozarić.

Ističe također da se od novog zakona o bankama očekuje stvaranje strukture za oslobađanje banaka loših kreditnih plasmana kako bi potakle kreditnu aktivnost.

S druge strane, navodi, Upravni odbor Centralne banke BiH je prvi put donio odluku o uvođenju negativne kamate na sredstva preko obavezne rezerve, što jasno šalje poruku da ta sredstva žele osloboditi da se plasiraju u realnom sektoru i građanima.

Kozarić upozorava i na objektivnu opasnost da jedan dio tih sredstava ode u razduživanje prema inozemstvu, ali izražava uvjerenje da će ipak većina njih biti oslobođena za nove plasmane.

Kazao je i da je prvi put, kada je u pitanju kreditno zaduživanje, odnos realnog sektora i građana 55 posto u odnosu na 45 posto u korist realnog sektora, što govori da su građani zaduženi i da je korporativni sektor taj koji treba da povuče nova sredstva, s tim da otvori i nova radna mjesta.
(Fena)