Strane su mjesecima pregovarale o tome kako produljiti desetgodišnji ugovor koji istječe 31. prosinca.

- Postignut je načelni sporazum, sada o njemu trebaju razgovarati prijestolnice, Moskva i Kijev - rekao je Šefčovič iz Europske komisije koji je u četvrtak sudjelovao u Berlinu na trostranim pregovorima između Rusije, Ukrajine i Europske unije. Nisu objavljene pojedinosti o sadržaju sporazuma.

Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak pozdravio je "vrlo produktivan rad" u pregovorima koji bi "vrlo brzo" trebali biti konkretizirani, prenosi Večernji.hr.

Europske države iskusile su posljedice rusko-ukrajinskog plinskog rata početkom 2000. i zato su stvorile zalihe kako bi bile pripremljene za slučaj prekida isporuka plina. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum postignut.

- Potrudit ćemo se raditi da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši europski potrošači mogu biti mirni - rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.

Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014. kada je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Oko 13.000 ljudi do danas je poginulo u tom sukobu, prema procjeni Ujedinjenih naroda. Takvo pogoršano ozračje utjecalo je na pregovore između ruskog naftnog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.

Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize koja je pogodila dobave za europske države početkom 2010. Europa je dosta ovisna o ruskome plinu koji čini 35 posto europske potrošnje, no danas je manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine. Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009., tranzit preko Ukrajine je pao za 40 posto u zadnjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.

(Fena / Haris Ahbabović)