Ukupno odobrena priključna snage fotonaponskih elektrana  je 45 MW, dok je procijenjena godišnja proizvodnja cca 66 GWh električne energije.Vrijednost investicije je 40,35 miliona Eura. Ugovor s EBRD-om u vrijednosti 25,1 milion Eura i ugovor s UniCredit Bank d.d. Mostar u iznosu 15 miliona Eura, potpisani su s rokom otplate  10 godina i grace periodom od dvije godine. Govoreći o važnosti izgradnje objekata iz obnovljivih izvora energije, dr.sci. Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH  je istakao da je cilj očuvati energetsku stabilnost i nezavisnost energetskog sektora.

„Svjesni izazova u energetskom sektoru Elektroprivreda BiH je opredijeljena za  provedbu zelene tranzicije u skladu sa opredjeljenjem BiH u pristupanju Sofijskoj deklaraciji i Pariškom sporazumu. Izgradnja objekta FNE  na površinskom kopu rudnika Gračanica je jedan u nizu planskih projekata iz OIE Elektroprivrede BiH. Pred nama su i planski objekti vjetro i hidroelektrana. Proces zelene tranzicije moramo provoditi zajedno sa našim potrošačima. Nastojimo u saradnji s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije   pronaći način da potrošačima omogućimo  da sami proizvedu dio električne energije za vlastite potrebe i postanu tzv prozumeri. Na ovaj način postižemo veću disperziju proizvodnje električne energije u centar potrošnje”, kazao je dr.sci. Buljubašić.

Ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH, Vedran Lakić  čestitao je Upravi Elektropriivrede BiH na hrabrosti da pokrene ovakve projekte u javnom sektoru i istraje na putu pravedne energetske tranzicije. ¨Cilj Elektroprivrede BiH  i države je preći na obnovljive izvore energije, i u tome će imati i dalje značajnu podršku i pomoć  Vlade FBiH i Ministarstva energije, rudarstva i industrije”, naglasio je ministar Lakić.  

Očekivane društveno-ekonomske i okolinske koristi izgradnje fotonaponskih elektrana Gračanica 1 i 2,  se između ostalog ogledaju u povećanju  proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, poboljšanju pouzdanosti i sigurnosti u snabdijevanju,  kao i povećanju proizvodnje električne energije u vršnim satima potrošnje, smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva i sveukupnom smanjenju emisija zagađivača, posebno stakleničkih plinova doprinoseći ublažavanju klimatskih promjena.