Nastavlja se saga oko izbora delegata u Dom naroda PSBIH. Probosanski blok u Republici Srpskoj napokon dobiva na važnosti nakon mnogo vremena.Akteri probosanskog bloka su sebe nazivali statističkim greškama u prethodnom sazivu Narodne Skupštine Republike Srpske. U izbornoj kampanji bilo je obostranih optuživanja, teških riječi i personalnih uvreda na relaciji Mijatović-Vukanović. Kao da se još tada naslutilo kako će teći dogovori.
Ćamil Duraković, tada kandidat za predsjednika/potpredsjednika Republike Srpske, u gostovanjima u emisijama je često navodio da je razgovarajući sa svojim sugrađanima, Bošnjacima u RS, na pitanje o pružanju ruke Dodiku dobio odgovor da bi to Bošnjacima odgovaralo. Ukoliko je to tačna tvrdnja, saga oko izdaje dobiva neke druge oblike, barem što se tiče Bošnjaka u Republici Srpskoj.
Bilo je moguće izabrati dva puta, jedan je put pružiti ruku Miloradu Dodiku i dobiti koju fotelju u Vladi RS i zaposliti par ljudi, ili izabrati put opozicije SDS-PDP-Lista Nebojše Vukanovića.
Zašto bi uopće Milorad Dodik ponudio mjesta u Vladi probosanskom bloku ukoliko ne traži nešto zauzvrat ? Opšta priča je da je Dodik tražio ruke za Dom naroda državnog parlamentra da bi opet mogao da blokira sve moguće procese u BiH.
Računica opozicije je bila nešto drugačija. Nebojša Vukanović, narodni poslanik i predsjednik Liste za pravdu i red, u gostovanju u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića iznosi njegovu verziju priče. Kao što je to do sada principijelno ponavljao da je Vojin Mijatović Dodikov igrač protiv opozicije, iznio je računicu kojom je moguće bilo formirati i Savjet ministara na državnom nivou bez SNSD-a, HDZ-a i SDA. Bila je to čista matematika, ukoliko je bilo volje za dogovorom. Međutim nešto preko čega opozicija nije mogla preći, prema njihovim riječima je to da je Vojin Mijatović kandidat za Dom naroda PSBiH bio u SNSD-u.
Šta je to bilo u prošlom sazivu NSRS?
Zastupnici SDA u Narodnoj skupštini Republike Srpske svojim glasovima su 5. decembra 2018. godine podržali izbor četiri kandidata iz SNSD-a u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Stranka Bakira Izetbegovića tako je podržala izbor Lazara Prodanovića, Dušanke Majkić i Sredoja Novića u državni parlament, ali isto tako i izbor Nikole Špirića koji se nalazi na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog toga što je učestvovao u javnoj korupciji, uključujući prihvatanje koristi u zamjenu za obavljanje javnih dužnosti i uplitanje u javne procese tokom njegovog mandata kao člana Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (mandatni period od 2014. do 2018. godine). Iz SDA su nakon davanja podrške SNSD-u tvrdili kako bi sa glasovima ili bez glasova četiri zastupnika Koalicije zajedno za BiH rezultat bi bio isti, odnosno da bi SNSD dobio četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Odnosi na relaciji SDA-SNSD su vrlo kompleksni, čak naginju ka mogućim kompenzacijama i dogovorima na šta je tokom mandata 2018.-2022. često ukazivala opozicija u NSRS.
Šta je sve blokirano u Domu naroda PS BIH u prethodnom mandatu ?
Ono što je dovelo do blokade Doma naroda je odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka o izmjenama Krivičnog zakona o negiranju genocida. Poslanici, delegati, (do)ministri i drugi predstavnici iz Republike Srpske, nisu učestvovali u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula 2021. godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Podsjećanja radi, Dom naroda PSBIH se sastoji od 15 delegata – 5 iz reda bošnjačkog naroda, 5 iz reda hrvatskog i 5 iz reda srpskog naroda. Za kvorum , odnosno funkcionisanje, prema odredbama Poslovnika o radu ovog Doma potreban je broj od 9 delegata i to najmanje po tri iz svakog od konstitutivnih naroda, tri iz reda bošnjačkog, tri iz reda srpskog i tri iz reda hrvatskog naroda. SNSD je u prošlom sazivu imao četiri delegata, a po svemu sudeći i u ovom sazivu.
Nije bilo realno očekivati da bi, da su eventualno bili , delegati iz SDS-a i PDP-a glasali mimo odluka NSRS, jer su se busali Odlukama NSRS.
Koje su bile posljedice po građane ?
Jedan od primjera posljedica po građane blokade dužnosnika iz Republike Srpske jeste grant za prečistač vode u Zvorniku sa većinskim srpskim stanovništvom. Usvojen je bez članova Komisije iz RS, ali tada ostavljeni na milost i nemilost oba Doma. Zbog tadašnjih blokada institucija na državnom nivou bio je na čekanju još jedan grant Evropske Unije, uglavnom ulaganja vezana za vodoopskrbu, kao i opremanje medicinskih ustanova. Ukupno je bilo na čekanju oko 5 grantova, ukupne vrijednosti oko 20 miliona maraka i tada sasvim slučajno većina tih ulaganja je išlo za teritorij entiteta RS. Itekako se nanosila šteta običnim građanima.
Vojin Mijatović – prijedlog za delegata preko kojeg ne može preći opozicija ?
Vojin Mijatović je nekoliko puta „uslovljavao“ opoziciju da će Pokret za državu ući u „koaliciju“ sa njima ukoliko naprave nekoliko ustupaka. Opozicionari su vrlo glasno govorili o Vojinu kao o Dodikovom igraču, kako bi igrajući za Dodika pravio razdor. Vojin je u nekoliko svojih izjava je napominjao da opozicija nema šta ponuditi, da su potpuno istih mišljenja i ideologija, možda čak i gori nego Milorad Dodik. Sigurni odlazak SDA u opoziciju u FBiH navodi kao razlog zbog kojeg SDA želi razbiti Pokret za državu. SDA se u svemu ovome „pere“ da neće glasati za SNSD-ov prijedlog. Komande za glasanje sigurno ne bi trebale dolaziti iz dalekog „analitičkog“ Sarajeva.
Vrlo je nezahvalno i teško odlučivati o tome i svrstavati nekoga u red izdajnika ukoliko ste miljama daleko u vremenu i prostoru. Često se u javnosti govorilo o problemima Bošnjaka u entitetu Republika Srpska. Ukoliko je razlog zbog kojeg je Pokret za državu pružio ruke Miloradu Dodiku to da se veći dio problema Bošnjaka u tom entitetu riješi, možda odluka o učestvovanju u vlasti opravdana. No, ukoliko je razlog upravo "prodaja" države zbog jednog ministarstva, Car je go.
Piše: Erna H.