Sigurno jedan od  problema jeste budžet koji stagnira već 10tak i više godina. 80% budžeta ide na plate, 20% ide na održavanje. Gdje je tu modernizacija ? Ovisimo uglavnom od stranih donacija.

I NATO delegacija je na nedavnom sastanku sa ministrom odbrane BiH obećala paket pomoći. Na sastanku je razgovarano o osnovnoj metodologiji rada na usaglašavanju paketa pomoći vojno-sigurnosnim institucijama BiH, koji bi trebao pomoći Bosni i Hercegovini da bude spremnija za odgovore na savremene prijetnje i zlonamjerne utjecaje izvana, tako glasi saopćenje iz septembra ove godine.  Planovi za 2023. godinu Ministarstva odbrane BiH glase: Ubrzati proces tranzicije i izgradnje kapaciteta, sa budžetom od nešto više od milijadu i pol maraka, sa donacijama u iznosu od čak 13 miliona maraka. 

"Sigurnosna dilema" - opravdana ili ne ? 

Da li  se u regiji stvara tzv. sigurnosna dilema? Sigurnosna dilema je naziv za situaciju u kojoj "države, nepovjerljive jedna prema drugoj, poduzimaju mjere radi povećanja razine svoje sigurnosti, ali svaka poteze one druge tumači kao agresivne i usmjerene na ugrožavanje njene vlastite sigurnosti", te svako povećanje sigurnosti jedne države (a to se stiče povećanjem vojnih snaga, proliferacijom naoružanja i sklapanjem saveza) "druga država koristi izliku da i sama poveća izdvajanja za odbranu".

Pod patronatom velikih sila, nekada je odnose vojnih snaga u ovoj regiji, i formalno, ali i suštinski, regulisao Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja iz 1996. godine.Taj je Sporazum precizirao kvantitet ofenzivnog oružja i druge vojne opreme. Potpisnice se i danas uglavnom kreću u njegovim okvirima. Analitičari ga, međutim, smatraju zastarjelim. Potpisnice su Hrvatska, koja je danas članica NATO-a i svoju obrambenu strategiju veže uz ovaj savez, BiH koja u vrijeme potpisivanja ovog Sporazuma uopće nije imala jedinstvenu vojsku i Savezna Republika Jugoslavija, nekadašnja zajednička država Republike Srbije i Republike Crne Gore, koja danas ne postoji. To je to što se tiče ograničenja i kontrole. 

Razvoj nailazi na prepreke

Analitičari govore o tome  da u razvoju obrambenih kapaciteta BiH nailazi na prepreke i u sistemu odlučivanja. To se uglavnom odnosi na zaštitu "vitalnih nacionalnih interesa". Često se to (zlo)upotrebljava za razne blokade. 

"Dok srpsko-hrvatski dužnosnika u institucijama BiH, prvenstveno kadrovi SNSD-a i HDZ-a BiH, blokiraju zakonske izmjene kojima bi se materijalno i kadrovski ojačale OS BiH i druge važne službe iz domena državne sigurnosti, susjedi BiH nesmetano razvijaju svoje obrambene sisteme", smatra vojni analitičar Nedžad Ahatović, govoreći za DW. 

Koliko to naoružanje imaju npr. susjedi Srbija i Hrvatska ? 

Srbija u ovom trenutku ima na raspolaganju 26.395 pripadnika Vojske Srbije.  U pogledu oružja, Srbija ima na raspolaganju 433 tenkova od dozvoljenih 948, što znači da je ispunila tek oko 45 posto kapaciteta. Broj tenkova u Srbiji je smanjen ove godine za 13. Međutim, za četiri komada je povećan broj oklopnih borbenih vozila, i to sa 568 na 572 komada. Primjerice, LAZAR-3 iz porodice oklopnih transportera uveden je kao novo sredstvo u Vojsku Srbije. Također, Srbija ima 348 vozila sličnih oklopnim borbenim vozilima. U artiljeriji Srbija dominira u regiji te ima 2.091 artiljerijsko sredstavo, od dozvoljenih 3.375 komada.Godinu ranije Srbija je povećala broj artiljerijskih oruđa za šest komada. Naime, samohodna top-haubica 155 mm NORA-B52 M15 uvedena je u Vojsku Srbije. Srbijaima 80 borbenih aviona, što je ispunjenje od 55 posto od dozvoljenih 143 aviona. Povećan je i broj jurišnih helikoptera na 34 komada (MI-35), a broj dozvoljenih je 46 (Dozvoljenih već pomenutim Sporazumom). 

Prema podacima prijavljenim po Sporazumu, Hrvatska ima 219 borbenih tenkova od dozvoljenih 410. Povećan je broj oklopih borbenih vozila i sada ih ima 225 (limit 340), te vozila sličnih oklopnim borbenim vozilima. Ima 86 komada takvih. Hrvatska na raspolaganju ima 1.397 artiljerijskih sredstava, što je 93 posto ispunjenosti limita od dozvoljenih 1.500 komada. rema Godišnjim informacijama Republike Hrvatske, ova zemlja, bez nabavljenih 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, koji stižu tek 2023. godine u ovom trenutku ima 12 borbenih aviona od inače dozvoljenih 62. Analitičari su, međutim, ranije neke od tih aviona nazvali muzejskim primjercima. Međutim, Hrvatska ima i 15 jurišnih helikoptera.

Za razliku od Srbije, koja je povećala sa skoro 1.200 pripadnika, Hrvatska vojska je broj personala smanjila za 500 osoba. Hrvatska u ovom trenutku ima na raspolaganju 15.323 pripadnika.

Šta na raspolaganju imaju OS BiH ? 

Bosna i Hercegovina je povećala broj pripadnika Oružanih snaga BiH za nekoliko desetina, te ih sada ima 9.319. Prema podacima koje je Bosna i Hercegovina dostavila po Sporazumu, naša zemlja u posjedu ima 324 borbena tenka od odobrenih 410. a raspolaganju Oružanim snagama BiH su 272 oklopna borbena vozila od dozvoljenih 340, te još 97 vozila sličnih oklopnim borbenim vozilima. Bosna i Heregovina, službeno, ima 1.375 artiljerijskih sredstava, što upućuje na 91 posto ispunjenosti limita od 1.500 komada artiljerijski sredstava.

"BiH zaostaje u ključnim segmentima vojne obrane. OS BiH nemaju operativnu avijaciju. Srbija ima 14 MIG-ova 29 i određen broj starijih jurišnih zrakoplova. Hrvatska se sprema kupiti 12 borbenih zrakoplova posljednje generacije, a u naoružanju ima 12 starijih lovaca MiG-21", kaže Ahatović za DW. 

Govoreći o tenkovima u operativnoj upotrebi, Ahatović naglašava ako BiH jedina u regiji ima tenkove zapadne proizvodnje, 47 zastarjelih tenkova M-60 A3. "Hrvatska ima 72 operativna tenka M-84, dok će Srbija s ruskom donacijom od 33 tenka T-72B3 imati 290 tenkova prvog ešalona, dakle više operativnih tenkova od jedne Francuske", kaže Ahatović za DW. 

Unutrašnje probleme stvaraju i vojno-policijske jedinice 

U vojno-sigurnosnom smislu, BiH ima problema i na unutrašnjem planu. Ova zemlja odnedavno je bogatija za još jednu vojno-policijsku jedinicu, Žandarmeriju u okviru Policije Republike Srpske.

"Teško je govoriti o nekoj koheziji unutar sigurnosnih struktura BiH kada je MUP RS-a formirao vojnu jedinicu (Žandarmeriju) u okviru svojih nadležnosti koja ima usku suradnju s ruskim policijskim strukturama u oblasti obuke, doktrine i školovanja", navodi Ahatović. 

Nabavka opreme i naoružanja je uglavnom predata u nadležnosti MUP-ova. U nabavkama prednjači MUP RS-a. Ahatović u izjavi za AJB smatra da je u pozadini zapravo politička namjera stvaranja uvjeta da ulogu alternativnih oružanih snaga RS-a čine jedinice policije. 

Funkcionisanje u finansijskom smislu sigurno da je dovedeno do preživljavanja, tako tvrde analitičari. Ne samo funkcionisanje nego i plate vojnika u OS BIH, govorimo o profesionalnim vojnicima.

Godinama se već govori o malim platama vojnika OS BiH, odnosno disbalansu između profesionalnih vojnika, te oficira (potporučnika, poručnika, kapetana, majora, pukovnika, brigadira, brigadnog generala, general majora i general pukovnika).

Prema podacima do kojih je došla Novinska agencija Patria razlika između plate general pukovnika i vojnika iznosi 3.670 KM odnosno šest puta veća od plate vojnika. Plata general pukovnika iznosi 4.376 KM, a plata vojnika 706 KM, vojnika I klase 725 KM, kaplara 750 KM. Vodnik ima 790 KM, stariji vodnici i zastavnici imaju u rasponu od 828 KM do 976 KM.
Plata potporučnika je 1.220 KM, poručnika 1.284 KM, kapetana 1.349 KM, majora 1.445 KM, pukovnika 1.586 KM, brigadira 1.901 KM.
Najveće plate imaju osim general pukovnika i general major 3.556 KM i brigadni general 3.282 KM.

Obračun se vrši prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH.

Kada je riječ o penziji ona za general pukovnika iznosi 3.282 KM, dok je najniža za vodnika 592 KM.

Plata naravno ovisi o iskustvu i stručnoj spremi ali i napredovanju u činovima kako je to redosljedom već navedeno. 

Da li ovogodišnji konkurs za prijem 500 pripadnika OS BiH znači da se gubi interesovanje uopće za zanimanje profesionalnog vojnika ? Na konkurs se prijavilo tek njih 200, od 500 mjesta koliko je bilo predviđeno. 

S obzirom na to da imamo poprilično visok stepen nezaposlenosti, nekada je ovo zanimanje bilo dosta primamljivo, a za dosadašnji, skroman odziv, u Ministarstvu odbrane BiH imaju objašnjenje.
Međutim, donekle i nije iznenađujući ovakav zasad slab odziv, ako se u obzir uzme da je, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, posljednja sindikalna potrošačka korpa koštala i preko 2.900 KM. 
Prosječna neto plata profesionalnog vojnog lica u činu vojnika, u početnom činu (prvi vojnički čin OR-1), u januaru je bila 717 KM, dok je prosječna bruto plata profesionalnog vojnog lica u činu vojnika, u početnom činu, u istom mjesecu bila 1.230 KM“, naveli su iz Ministarstva odbrane BiH u aprilu ove godine. 

Potpuno neopaženo je zbog dnevno-političkih prilika u BiH posljednih dana prošla jedna vijest a tiče se ponovnog povećanja plata u državnim institucijama. Naime Vijeće ministara BiH usvojilo je novi trogodišnji dokument Okvirnog budžeta. Taj dokument za iduću godinu predviđa povećanje osnovice za plate zaposlenih u institucijama BiH za 535 na 630 KM. Praktično, zastupnici i delegati imali bi platu veću za oko 800 KM, dok članovi Predsjedništva BiH dobit će platu veću za 950 KM. Istovremeno, vojnicima bi plate bile uvećane za nešto više od 130 KM i policajcima za oko 150 KM. 

Može li nam NATO pomoći  ? 

Aktivnosti koje u ovoj oblasti značajno opterećuju institucije odbrane su implementacija reformskih rješenja iz prethodne reforme odbrane, težišno u pogledu rješavanja viškova naoružanja, municije, minsko-eksplozivnih sredstava (MES) i opreme, imovine koja neće služiti za dalje potrebe odbrane i rješavanje pitanja vlasništva nad nepokretnom vojnom imovinom.

Međunarodna saradnja nam ipak predstavlja nužan  uvjet realizacije implementacije mehanizama saradnje s NATO-om, ispunjavanja obaveza iz Akcijskog plana za članstvo (MAP), modernizaciju i interoperabilnost.

Ahatović za DW navodi da vjeruje da BiH ne treba biti zabrinuta za svoju suverenost i teritorijalni integritet zbog intenzivnog naoružavanja susjeda "sve dok su ovdje jedinice EUFOR-a i stožer NATO-a, koji svakodnevno prate situaciju i u slučaju težeg oblika kršenja mira za 48 sati mogu angažirati vojne snage koje bi brzo uspostavile mir i odvratile potencijalne agresore".

 "BiH se mora osloniti prvenstveno na vlastite obrambene kapacitete. Zato je unutrašnji politički konsenzus ključ stabilnosti i BiH i regije", kaže Nedžad Ahatović upozoravajući da je svako diranje  ustavnog poretka BiH i njenog euroatlantskog puta "sigurnosna prijetnja koja bi mogla uzdrmati temelje Europe".

Ključna rješenja problema OS BIH dovode do bolje situacije nadaleko ali i bržeg i uspješnijeg puta u NATO Savez. Problemi se nalaze unutar. Dok se dnevno-politička dešavanja hronološki poredaju u našim svakodnevnim aktivnostima, problem će izgleda postati slab interes za ovo časno zanimanje. Kao što trenutno govorimo o problemima nedostatka radne snage, tako ćemo uskoro govoriti o nedostatku časnih vojnika naše domovine. 


Piše: Erna Hadžić