Bakir Izetbegović, lider SDA, jučer je govorio na sesiji Kruga 99. Tom prilikom on je pozvao SDP BiH da uđe koaliciju sa blokom SDA-DF jer je to, kako kaže, jedino pravo rješenje za Bosnu i Hercegovinu.

Izetbegović je kazao kako se u BiH provodi proces polarizacije probosanskih snaga s ciljem slabljenja utjecaja tih snaga i na kraju države BiH. On je stranke Osmorke optužio da idu na ruku SNSND-u i HDZ-u.

“Sastanci su redovito u Mostaru u Banjoj Luci ide se na noge. Jučer su evo, ovaj kako ga Dodik naziva muslimanski blok je išao da potpiše neke tamo sporazume u vinskoj destileriji. Dakle u destileriji u privatnom vlasništvu Milorada Dodika”, rekao je Izetbegović.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je kazao kako Bakira Izetbegovića uopšte neće podsjećati da je većina sastanaka njih dvojice bila u restoranu, niti gdje se on sve i s kim sastajao. 

Naime, upravo je lider SDA prije šest godina održao kafansku državničku turneju. Tada se Izetbegović sastao sa Dodikom u u kafani kod Fikreta Pljevljaka u Orahovici. Tamo je Izetbegović pozvao i lidera HDZ BiH Dragana Čovića na sastanak uz ogromne količine hrane. Međutim, Čović ga je ponizio tako što se se nije niti pojavio na sastanku. Izetbegović je potom nudio “burek i ribu” prisutnim novinarima kako hrana ne bi propala, piše Raport. 

Novinari su Izetbegovića tada upitali zašto se o budućnosti Bosne i Hercegovine razgovara u kafanama, a ne u institucijama države. Njegov odgovor je glasio: “A što da ne? Svejedno je gdje ćemo se dogovoriti”, podsjeća Raport. 

Izetbegović je svojevremeno išao i na noge Miloradu Dodiku u Istočno Sarajevo. Tada se sastanak održavao u kafani Barka. Uz alkoholno pivo za Dodika i bezalkoholno za sebe, lider SDA je lideru SNSD-a tada isporučio mehanizam koordinacije i kredit MMF-a koji je omogućio da se RS izvuče iz teške ekonomske situacije u koju je zapala.

Fotografija nastala ispred naučno-istraživačkog centra "Motel Barka" Istočno Sarajevo, koji samo slučajno nosi ime motel- restoran. Stjecište je najeminentnijih naučnika i istraživača, gdje se okupljaju najveće patriote BiH, nije u entitetu RS, nema alkohola i zanijetiti se može, stoji sarkastično u jednom komentaru na društvenim mrežama.

„Nisu jučer razgovarali predstavnici vjerskih zajednica nego delegacija Osmorke i delegacija SNSD.“, između ostalog je istakao Nermin Nikšić. „Vaš pokušaj da nas uvrijedite svojom izjavom u stvari pokazuje da je sporazum dobar, u protivnom bi nas prozivali da smo izdali državu, a ne vjeru.“, napisao je Nermin Nikšić, komentarišući izjavu Bakira Izetbegovića o „muslimanima u vinskoj destileriji“. 

“Linija dodira između Istoka i Zapada šetala se upravo preko Bosne u toku vijekova i trenje između ta dva svijeta proizvelo je specifičan bosanski mentalitet koji se odlikuje tolerancijom i otvorenošću. Radikalizam je stran bosanskom duhu.“ , napisao je Elmedin Konaković na Twitteru, komentarišući navodni vjerski radikalizam Bakira Izetbegovića. 

SDP-ovi federalni parlamentarci Aner Žuljević i Damir Mašić na društvenim mrežama obratili su se lideru SDA podsjećajući ga na to da je i on u mostarskoj vinariji potpisao, kako Mašić navodi, ponižavajući mehanizam koordinacije kojim je ulogu kantona i entiteta izjednačio s državom, piše SB.

„Nermin Nikšić nikad se nije usudio niti udostojio da reaguje na Dodikovo nazivanje Osmorke i kompletnog probosanskog bloka 'muslimanima', među kojima će Srbi i Hrvati izabrati ko će biti u vlasti.“ , reagirali su iz Asocijacije mladih SDA. 

Nakon sastanka vladajuće koalicije u RS-u, 10. 12. je između ostalog Milorad Dodik komentarisao formiranje vlasti na nivou BiH. O formiranju vlasti u Federaciji BiH i na razini BiH predsjednik SNSD-a je rekao: "Vidim da se ti muslimani tamo nešto pate, blok Srbi-Hrvati će o svemu odlučiti, a ne oni. Ovdje ćemo mi birati, što god oni mislili o tome", naglasio je Dodik. Istina je da je Nermin Nikšić nije prokomentarisao ove izjave Milorada Dodika. 

„Kad-tad će morati građanima dati objašnjenje na niz pitanja poput: zašto pristaju da se zaustavi NATO put BiH, zašto pristaju na srbijansku hidroelektranu na Drini i rusko-srbijanski aerodrom u Trebinju? “, kako kažu iz asocijacije mladih SDA. 

Naime, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i predsjednik bh. entiteta RS, uoči sastanka sa predstavnicima stranaka "Osmorke" kazao je da će tražiti druge partnere za formiranje vlasti na nivou BiH ako ne dobiju garancije za deblokadu projekata gradnje hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, aerodroma u Trebinju i gasovoda prema Srbiji. Dan kasnije je nakon sastanka u subotu saopćeno da je dogovoreno da će SNSD, "Osmorka" i HDZBiH formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine. Zašto su ova tri projekta, koje je postavio Dodik sporna?

Krajem 2020. godine su 24 zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i bh. entiteta RS nastalog jer je koncesija za hidroelektrane na Drini dodijeljena mimo države Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH je odredio Komisiju za koncesije Bosne i Hercegovine da donese odluku što ona, u dva navrata, nije uspjela. Cijela priča sada je opet na Ustavnom sudu BiH koji još nije donio odluku o meritumu. Sud nije još odlučio ni o traženoj privremenoj mjeri zabrane izgradnje hidroelektrane Buk Bijela ni nakon što je ovakav zahtjev zastupnika dopunjen. Pravni status ovog projekta je zasad i dalje nejasan, ali je Ustavni sud još ranije u jednom od predmeta utvrdio da je rijeka Drina državno vlasništvo i da Parlamentarna skupština BiH treba donijeti zakon o državnoj imovini.

Kamen temeljac za izgradnju Buk Bijele postavljen u maju 2021. godine. Nekoliko mjeseci prije toga, u novembru 2020. su premijer RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina". Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane i to Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije. Većinski udio vlasništva u hidroelektranama imala bi Srbija, 51 posto, a 49 posto RS. Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirat će Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a, dok je ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" oko 520 miliona eura, piše Faktor. 

Kada je u pitanju drugi uvjet SNSD-a i Dodika, izgradnja aerodroma u Trebinju, priča o tome je počela 2006. godine i još traje. Aerodromom bi kao kao sufinansijer trebala upravljati Srbija, ali postoje sumnje vojno-političkih analitičara, posebno u Hrvatskoj, da bi Trebinje moglo postati ruska vojna baza, što se radi o nezvaničnim informacijama o kojima je Faktor pisao.  Postavilo se i pitanje ekonomske isplativnosti imajući u vidu da postoje aerodromi u Podgorici, Dubrovniku, Mostaru i Tivtu. Također, trenutnim planom izgradnje trebinjski aerodrom bi ušao u zaštićenu zonu rijeke Omble, glavnog izvora za vodosnabdijevanje Dubrovnika pa su iz ovog grada pozvali na obustavu projekta dok ne budu utvrđene činjenice.

Vijeće ministara BiH je ove godine utvrdilo Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta "Izgradnja aerodroma Trebinje" između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije. Čeka se Predsjedništvo BiH.

Kada se govori o  izgradnji plinovoda "Nova istočna interkonekcija", ranije je ukazivano da plinovod prema Srbiji, koji je također projekat RS-a i Srbije, nema potrebne saglasnosti institucija BiH, a njime bi ruski plin još jednim smjerom ulazio u BiH, čime se ne smanjuje utjecaj od ruskog plina, što je politika EU-a.

Na sve ovo u svom gostovanju na FTV, Aljoša Čampara (NiP) je komentarisao da je to šuplja priča i da se ništa neće desiti mimo institucija i mimo Ustava i zakona. 

„Morat će Nikšić objasniti i šta je još dogovorio sa svojim partnerima: hoće li Čoviću isporučiti Izborni zakon i gasovod kojim će se upravljati iz Širokog Brijega?“, navode iz AM SDA. 

Predsjednik HDZ-a BiH izjavio je da su jedini uvjeti za zajedničko sudjelovanje u vlasti sa strankama probošnjačke osmorke, koje predvodi SDP BiH, da u toj koaliciji ne bude Demokratska fronta (DF) Željka Komšića te postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona.

„Naš jedini uvjet je da DF ne bude dio koalicije iz poznatih razloga. Paket programskih načela je jasno predočio i Euroatlantski proces, a ključna stvar za njega je reforma Izbornog zakona.“, rekao je Dragan Čović u Žepču, gdje je razgovarao s predstavnicima lokalne stranačke organizacije.

Čović je na pitanje o izmjenama Izbornog zakona BiH rekao kako stranke HNS-a BiH i HDZ-a BiH inzistiraju na tome da se reformama zajamči izbor legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda, bez mogućnosti preglasavanja. To je po njemu i jedan od ključnih uvjeta za napredovanje prema Europskoj uniji. 

Vlada FBiH je 2020. godine utvrdila Nacrt posebnog zakona o novom plinovodu kojim će se Hercegovina i središnja Bosna povezati s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno Europskom transportnom mrežom, te time stvoriti iznimno važne preduvjete za industrijski razvoj i napredak, piše Večernji list BiH.