Postavlja se pitanje, može li Republika Srpska vratiti dugove? 

Opozicija pak smatra da se vlast u Republici Srpskoj godinama nekontrolisano zadužuje i da bi se zbog toga uskoro mogla naći u velikim problemima.

„Republika Srpska se nalazi pred finansijskim kolapsom, uprkos povećanju prihoda od PDV-a i od naplate poreza. Ne može se nabaciti para koliko raspikuće mogu da potroše. Balon koji je pred pucanjem mogao bi da eksplodira ovog ljeta ili na jesen“, kazao je Nebojša Vukanović za BHRT. 

Opozicija pomno prati šta radi premijer RS Višković. 

“Vrlo pažljivo pratimo šta radi premijer Višković u Kini. Postoje informacije iz Vlade da se planira u Kini naći novac za ovih 330-340 miliona koji u jednom danu dospijevaju na naplatu na 28.juni. Pratimo. Nemamo u startu ništa protiv Kineza. Ali… Pratićemo da li će se desiti kao što su Kinezi radili u nekim drugim zemljama, da je garancija za neki eventualni kredit vlasništvo nad našim autoputem, nad šumama, nad željeznicama, da li će nadležan sud biti sud u Kini”, dodaje Igor Crnadak, potpredsjendik PDP-a za N1. 

Sve tvrdnje o enormnoj zaduženosti su spinovi i obmanjivanje javnosti, kaže premijer RS Radovan Višković. 

„Mi u ovom trenutku javni i ukupni dug imamo znatno ispod kriterijuma koji su propisani međunarodnim i svjetskim standardima. Ja ne znam zašto se toliko priča o tim stvarima kao da to neko pravi zločin prema vlastitom narodu“, rekao je Višković ranije. 

Da se radi o ozbiljnom iznosu za servisiranje, napominje i Zoran Pavlović, ekonomista. 

"Zakonom o budžetu RS, koji je usvojen u decembru definisano da ima milijardu i osamdeset miliona obaveza koje se moraju servisirati ove godine. Da li u tom iznosu postoji taj iznos od 300 miliona koje su obveznice koje dospijevaju a plasirane su preko Bečke berze. Taj iznos je ozbiljan iznos za servisiranje i plaćanje za jednu Republiku Srpsku. To se ne može izvaditi iz tekućih prihoda, to se mora pripremiti, sačuvati i izmiriti u datom momentu kada za to dođe termin.“, objašnjava Pavlović za naš portal. 

Okretanje izvorima novca na istoku, ne negiraju. Slučaj ŠRI Lanke za opoziciju je opomena. Zakasnili su sa plaćanjem kineskoj banci, pa im je najveća luka Hambanota otišla u ruke Kine na period od 99 godina. Bliži primjer je Crna Gora, prenosi N1. 

“Pogledajte i neke druge ugovore. Ne možete na bazi jednog lošeg koji je napravila Crna Gora govoriti o Kini. Kina je značajan partner. Zemlje BRIKSA učešće u proizvodu svijeta pretekle su zemlje G7, taj dio svijeta se razvija. Imate Makrona, koji je tokom posjete Pekingu rekao da se Evropa ne smije distancirati od Kine na ekonomskom planu. Zašto bismo je mi onda isključivali. Naravno da ćemo mi sarađivati sa Kinom i mislim da je ono što radi predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković u Kini dobar posao i ja se spremam u toku godine da odem u Kinu i da pokušamo razviti još bolje odnose sa Kinom. Mi ćemo s njima sarađivati u svim oblastima, investicionim, finansijskim i svim drugim.Eu nama nametala da je jedina alternativa, nije eto jedina alternativa. To nas raduje svakako”, kaže predsjednik RS Milorad Dodik.

Može li Republika Srpska isplatiti 200 miliona eura za prodate obveznice?

Ukoliko Vlada Republike Srpske u junu ne isplati ratu od 200 miliona evra za obveznice prodane na Bečkoj berzi prije pet godina, vlasnik/ci tih obveznica imaju pravo da preuzmu akcije u bilo kojoj javnoj kompaniiji, koja je u većinskom vlasništvu Vlade RS. 

To je za naš portal potvrdio ekonomista Zoran Pavlović, navodeći da je u Prospektu (informacija za investitore), potpisanom u vrijeme kada su se obveznice RS prodavale na Bečkoj berzi, jasno napisano da u slučaju da Vlada RS ne isplati dug u definisanom roku nosilac ili vlasnik obveznice ima pravo da preuzme bilo koju javnu kompaniju u kojoj Vlada RS ima vlasništvo veće od 51 posto.

U junu 2018. godine na Bečkoj berzi prodate su obveznice RS u vrijednosti od 200 miliona evra, sa rokom dospjeća otplate 28. juna 2023. godine. Obveznice su prodate sa kamatnom stopom o 4,75 posto na godišnjem nivou. Centralna banka BiH nikada nije saopštila da je izdala garancije za prodaju ovih obveznica, a vrijednosni papiri, sa kojima je RS po prvi put izašla na međunarodno finansijsko tržište, prodati su putem posrednika, navodi ranije Žurnal. 

Takođe nikada nije saopšteno ko je kupio te obveznice, a mediji su tada spekulisali da je kupac bio kontroverzni ruski oligarh Konstantin Malofeev.

Finansijski aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) je najjeftiniji izvor finansiranja deficita budžeta, ali su odnosi sa tom međunarodnom finansijskom institucijom blokirani. Zapravo, predstavnici RS nisu prihvatili uslov MMF-a da im se omogući pristup bazi podataka privatnih računa iz RS u Centralnoj banci BiH. Zbog toga je aranžman o finansiranju deficita budžeta, uz određene zaustavljen.

Kako je brzo sklapanje aranžamana sa MMF-om skoro pa nemoguće, a jedina opcija da RS da isplati obaveze do 28. juna leži u nadi da su sačuvali 110 miliona ili veći dio tog novca dobijenog od Mađarske.

Premijer RS Radovan Višković je početkom aprila boravio u Pekingu, gdje je vjerovatno pregovarao sa tri kineska fonda. 

Zoran Pavlović smatra da je Višković boravio u Pekingu kako bi razgovarao sa firmama i bankama iz Kine, sa kojima je Vlada RS ranije potpisala ugovore.

Spekulisalo se da Milorad Dodik, predsjednik RS jučer otputovao u Moskvu da bi od Putina dobio pomoć u vidu kredita.  Dodik je, prisjetićemo se, 2014. godine objavio da je od Putina dobio obećanje da će RS dobiti „veliki“ i „mali“ kredit.

„Banka Republika Srpska je u bankrotu“

Ekonomista Mirjana Orašanin, poslanik u Klubu SDS- u NSRS, sinoć je za BN TV govorila o tome da li je Republika Srpska na korak do bankrota i odakle će se novac za obveznice vratiti. 

„Mislim da to nije poznato ni ministrici finansija, ni predsjedniku Vlade i predsjedniku Republike. Iz čega će se ta sredstva vratiti, milijardu i 200 miliona kredita ove godine to se još uvijek ne zna. Jasno je da se ta sredstva ne mogu vratiti iz budžeta, nego iz dodatnih izvora finansiranja, koja će to sredstva biti, da li će to biti krediti kineskih fondova. Vidjeli smo je da je premijer Radovan Višković boravio u Kini određeno vrijeme, nije objavljeno da je nešto dogovorio ali sumnjamo da je nešto dogovorio... Ukoliko ovo Vlada ne uspije da riješi, slijedi bankrot ali mislim da će se ipak neko rješenje uspjeti naći...“, kazala je Orašanin na BN Televiziji. 

Mišljenje o tome da će se iznaći rješenje dijeli i njen kolega Zoran Pavlović, gdje u izjavi za naš portal napominje da vlasti ne bi dopustile da se problem ne riješi. 

"Ukoliko se ne plati obveznica, vlasnik obveznica ima pravo da preuzme bilo koje javno preduzeće u kojem je vlasnik više od 51% Republika Srpska. Gledajući tu trenutnu situaciju, ja bih obezbjedio novac i ne bih dozvolio da dođem u situaciju da ne mogu da servisiram obaveze. Nije za očekivati da Republika Srpska neće to platiti, moj utisak.“, objasnio je Pavlović u izjavi za naš portal. 

Ekonomista Mika Nikić, u svom gostovanju na BN Televiziji, napominje da je gornji prag zaduživanja nerazvijenih zemalja 25 posto BDP-a, te da je RS daleko u zoni bakrota jer kako navodi gornji prag prezaduženosti iznosi 30 posto. Navodi i kako je Republika Srpska od 2007. godine u zoni bankrota koja se prikrivala kreditima. 

Orašanin napominje da uzimajući u obzir i javni dug i dug javnih preduzeća, javnih institucija IRB-a, dolazimo do brojke od 49, 03 posto BDP-a u 2021. godini. Također navodi da je RS još  2021. godine na ivici zaduženosti. Tvrdi do može doći do ugrožavanja likvidnosti budžeta, da može biti ugrožena finansijska stabilnost. 

Ostaje da se sačeka 28. juni i sazna da li će Republika Srpska izmiriti svoja dugovanja i uspjeti spasiti javna preduzeća. 

(Erna H.)