"Borba sa zagađenjem Neretve u području Konjica traje decenijama" 

Isa Džino, aktivista iz Konjica, godinama već, na Facebook grupi često objavljuje fotografije i podatke o zagađenju Neretve teškim metalima iz industrijske zone. Zbog svog aktivizma, u centru grada je pred očima svoje supruge i djeteta, brutalno pretučen o čemu smo pisali RANIJE. 

Obala Neretve nizvodno od industrijske zone u Konjicu je poprimila crvenkastu boju hrđe, često viđeni naslovi. 

U industrijskoj zoni u Konjicu posluje dvadeset dvije registrovane fabrike metalske industrije.

Nekolicina njih u proizvodnji koristi teške metale poput cinka, bakra, kroma i nikla, a tačno se zna i koje. 

Svake godine industrijska postrojenja ispuste više od 170 kilograma teških metala u Neretvu i Trebišnjicu, jedine dvije bh. rijeke koje se ulijevaju u Jadransko more. Oko 90 posto tih metala je izmjereno u Neretvi, uz industrijsku zonu u Konjicu.

Ove količine teških metala mogu uzrokovati akutna, hronična i kancerogena oboljenja ljudi i životinja. 

Vlasti Federacije BiH čak 15 godina odgađaju primjenu propisa.

Njihovom primjenom industrijska postrojenja bi bila obavezna prečistiti svoje otpadne vode prije ispuštanja u rijeku. Uredbom koja stupa na snagu krajem decembra mjeseca, jasno stoji da industrijski subjekti moraju svoje tehnološke vode prečišćavati ukoliko to do sada nisu radili. 

Na osnovu člana 55. stav (1) Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), na prijedlog federalnog ministra okoliša i turizma, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 219. sjednici, održanoj 16.04.2020. godine, donosi U R E D B U O USLOVIMA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA U OKOLIŠ I SISTEME JAVNE KANALIZACIJE
Tako u članu 26.pomenute Uredbe stoji:
„Za sve privredne i industrijske subjekte koji već ispuštaju svoje tehnološke otpadne vode u okoliš, a koje ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisije supstanci i parametara kvaliteta za tehnološke otpadne vode u skladu s ovom uredbom, krajnji rok za usaglašavanje s odredbama ove uredbe je 19.12.2023. godina.“

Amir Variščić iz Udruženja Zeleni Neretva Konjic, u izjavi za Source portal, tvrdi da postoji problemi prilikom stupanja na snagu ovih ovakvih odredbi i da iza toga stoji ogromni lobi da bi se na muci stanovnika Konjica zarađivalo. 

„Svako par godina, federalno ministarstvo izdaje tu uredbu o graničnim vrijednostima, međutim ono što se u toj uredbi mijenja je datum od kada u stvari počinje da vrijedi ta uredba jer tom stavkom 26., one firme koje još uvijek nisu uspjele svoj nivo tehnologije i poslovanja da se uklope u vrijednosti koje su određene uredbom, imaju još vremena do tad i tad... ali to traje već 15 godina. Pretpostavljamo da su to ogromni lobiji koji se vrše na federalno ministarstvo i na ostale institucije da bi takve uredbe ostale na snazi i da bi neko zarađivao i nas zagađivao i trovao radi svog profita.“, objašnjava. 

Variščić također opisuje kako to izgleda kada su incidentna otpuštanja otpadnih voda iz industrije u Konjicu, te ista situacija pokazuje zapravo tromost čitavog sistema. 

„U Konjic npr. inspektor ne može doći sutradan ako se dešava incidentno ispuštanje. Desi se vikend, noć, praznici, neradni dani, veliki vodostaji kada se ne primjeti, vi imate 20 minuta da dovedete službeno lice u ovom slučaju inspektora Agencije za vode i on mora biti prisutan da bi se uzeli uzorci, inače ti uzorci se ne mogu pustiti u pravni promet.“, kazao je Variščić. 

Analiza 2019. godine pokazalo prisustvo teških, kancerogenih metala

Udruženje Zeleni Neretva iz Konjica, potaknuto čestim ispuštanjem otpadnih tehnoloških voda iz industrijskih zona, uradilo je fizičko - kemijsko ispitivanje sedimenta korita rijeke Neretve u oktobru 2019. godine .

Razlog ispitivanja je nemogućnost pravovremenih uzimanja uzoraka vode prilikom incidentnih ispuštanja eventualno opasnih materija iz industrije, jer tom činu mora prisustvovati inspektor.

Tome doprinosi činjenica da je Neretva rijeka brzog toka te se uzorkovanje mora obaviti u nekoliko minuta.

Za poslove analize uzoraka i obradu angažiran je certificirani i renomirani Institut TQM iz Lukavca.

Na tri lokacije gdje su ispitivanja vršena najviše toksičnih supstanci je pronađeno kod ušća Tuščice, koje se nalazi oko 200 metara nizvodno od glavne ispusne cijevi za tehnološke otpadne vode industrijskog kompleksa u zoni bivših Unisovih tvornica.

Iz izvještaja o analizi pijeska iz korita rijeke Neretve u centru grada, prema svemu pokazanom, pronađeno je najviše opasnih supstanci koje prelaze zakonom utvrđene granične vrijednosti.

Analiza je tada pokazala enormno prisustvo hroma, koji je kancerogen i otrovan kada je u većim količinama. Variščić je za Source portal objasnio šta se desilo nakon uzimanja uzorka i analize. 

„Uzorci koje smo mi uzimali 2019. su uzorci sedimenta, ono što rijeka donese. Dobivamo odgovor nakon što smo upoznali agenciju za vode sa ovim i dostavili sve te izvještaje, da bi oni nama odogovorili da to može biti staro 50 i više godina, kazali su to može biti bilo šta. Kazali smo hajde nam objasnite šta još može biti, međutim njihova je zadnja. 
Svi nalazi su tada pokazali ogromne koncentracije teških metala. Pokušali smo zatalasati, zatalasali smo i tada je isto tako sazvana jedna tematska sjednica GV Konjic i tada je osnovana komisija u koju je ušao predstavnik jedne od tih firmi za koje se pretpostavlja da zagađuju. Ta komisija nije ništa uradila, imala je zadatak da se sonarima utvrdi, nešto slično rengenu, da definišu gdje se nalaze tačno čije cijevi i kuda prolaze. Međutim ispostavilo se da samo inspekcijski organi mogu ulaziti u privatne posjede, tako da je ta komisija shvatila nakon nekog vremena da oni nemaju ovlasti da ulaze u privatne posjede, namjerno ili ne, ne znamo.“, objasnio je. 

Šta radi gradska vlast Konjica?

Tematska sjednica Kolegija Gradskog vijeća: Zagađenje Neretve održana je 25. maja. 

(Radio Konjic) 

Rješavanje problema ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u rijeku Neretvu, sjednici nisu prisustvovali predstavnici kompanija koje se bave zaštitom i obradom metala, prenio je Radio Konjic. 

Tematska sjednica Kolegija Gradskog vijeća sa samo jednom tačkom Dnevnog reda trajala je oko dva i pol sata, ali to i ne čudi budući da se govorilo o Rješavanju problema ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u rijeku Neretvu. Na toj sjednici su bili prisutni oni koji žele riješiti problem zagađenja Neretve, te je na početku same Sjednice gradonačelnik iskazao nezadovoljstvo time što se predstavnici kompanija koje se bave zaštitom i obradom metala, nisu pojavili.

Na sjednicu su bili pozvani:

-Članovi Kolegija Gradskog vijeća
- Grad Konjic- odsjek za inspekcijske poslove
- Unisgal d.o.o. Konjic
- Eurosjaj d.o.o. Konjic
- Graewe Tadiv d.o.o. Konjic
- Federalna uprava za inspekcijske poslove – inspektorat
- Ministarstvo za okoliš i turizam FBiH
- Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK
- Agencija za vodno područje Jadranskog mora
- Fond za zaštitu okoliša FBiH
- Fond za zaštitu okoliša HNK

Na sjednici nisu bili prisutni, a prema riječima sekretara Gradskog vijeća Jasmina Hodžića, nisu ni opravdali svoj izostanak predstavnici kompanija iz Poslovne zone Donje Polje koje se bave zaštitom i obradom metala. Te kompanije bi u procesu zaštite metala mogle koristiti zink, bakar i nikal, koji su pronađeni u uzorcima Neretve za vrijeme incidentnih situacija, prenio je Radio Konjic. 

Međutim, sve i da se utvrdi koja to kompanija tačno u Neretvu ispušta otpadne tehnološke vode, prema riječima glavnog vodnog inspektora u federaciji Mirsada Smailagića, ne postoji zakonska mogućnost kažnjavanja tog pravnog i odgovornog lica a zbog postojeće Uredbe Vlade Federacije o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacij, što pojašnjava na sljedeći način:

„Problem nastaje kada je u pitanju ispuštanje tehnoloških otpadnih voda, odnosno granične vrijednosti koje su propisane uredbom 26/20 jer ne postoji nikakva kazna za pravne subjekte koji ispuštaju tehnološki otpadne vode preko granične vrijednosti. I to je veliki minus. Osim toga, u Uredbi 26/20 čija validnost ističe 19.12.2023.godine, mora se dosta toga obraditi. Šta nakon 19.decembra kada istekne njena validnost? Do sada je praksa sa tim uredbama koje su prethodile ovoj, pokazala da se samo taj datum primjene samo prolongira. “, kazao je Smailagić za Radio Konjic, a isto potvrdio u odgovoru na upit za naš portal. 

Zakon o vodama posljednjih šest godina stoji u ladicama parlamentaraca. 

Međutim stižu dobre vijesti, potvrđene za naš portal, a to je da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (03-02-898/2017) od 15.12. 2017. godine vraćen u parlamentarnu proceduru od strane Vlade FBiH 22. maja ove godine. 

Nužne su mnogobrojne izmjene poručio je inspektor Smailagić, ali i Ozana Bulić, rukovoditeljica sektora za izdavanje vodnih akata pri Agenciji za vodno područje Jadranskog mora – Mostar. Ona kaže da Agencija nema mogućnosti da nekom subjektu ne izda vodnu dozvolu.

„Oni koji vode upravni postupak, kolege koje sudjeluju sa stručnim mišljenjima,  bez obzira što se nisu slagali ili se ne slažu sa nekim odredbama zakona ili uredbe, mi njih moramo provoditi. Moramo provoditi zakon. Mora se poraditi na polju izmjena i dopuna zakonske regulative da bi se stanje u tom polju poboljšalo, jer ako toga ne bude biće teško, čak i nemoguće provesti neke mjere koje zakonom nisu predviđene..„, kazala je Bulić. 

Za sada, u Zakonu o vodama ne postoji odredba koja reguliše na osnovu čega se vodna dozvola odbija izdati. Iako se čini nemoguće, problem zagađenja ipak se može riješiti. 

Gradonačelnik Osman Ćatić je za Radio Konjic rekao da će Gradska uprava učiniti sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi se prestalo sa ispuštanjem otpadnih tehnoloških voda u prirodni recipijent. 

 Prema Gradskoj upravi koja je i inicijator sjednice, iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora su uputili nekoliko prijedloga, a gđa Bulić je pozitivno iznenađena ranijim postupkom Gradske uprave u vezi izrade katastra podzemnih instalacija, što je bio i jedan od njenih prijedloga.

„Moramo imati na umu da se ovdje radi o prijeratnom industrijskom kompleksu, da je izvršena privatizacija. Bila je i jedna preporuka da se ponovo, ukoliko nije ranije, izvrši uvid u bilansu nekretnina obzirom da se radi o sistemu odvodnje, kako bi se utvrdilo u čijem vlasništvu se nakon privatizacije, osim same građevine, objekta,  nalazi i taj sistem za odvodnju otpadnih tehnoloških voda. I drago mi je što vidim da za to ima volje od strane Gradske uprave. Drugi problem je tehničke prirode gdje imamo staru projektnu dokumentaciju, a na terenu nakon privatizacije je novo stanje i tu bi trebao da se odradi katastar podzemnih instalacija. Kad se to dvoje uradi onda ćemo imati nešto bolji uvid u činjenično, stvarno stanje. Tek tada se može razgovarati, i predlagati mjere koje bi se na pojedinim subjektima u tom industrijskom kompleksu mogle primijeniti.”, objašnjava Bulić iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora. 

Inspektor Smailagić je poručio i da su trenutne kazne koje inspektori mogu odrediti izuzetno male.  

„Ako se produži validnost ove Uredbe, onda bi se trebalo kazneno djelovati. Dakle, trebaju se definisati kaznene odredbe u Zakonu, da se naprave neke represivnije kazne, da se povećaju kazne, možda  i srazmjerno prekoračenju graničnih vrijednosti zagađenja. Da na taj način subjekte prisilmo da naprave te uređaje za prečišćavanje otpadnih voda odnosno da ti uređaji budu funkcionalni. Ali sada ne postoji konkretna zakonska odredba koja kaže: Ako je prouzrokovao incident  tolika i tolika je kazna. To ne postoji, što je apsurd! Trebalo bi izmjenama i dopunama propisati kazne i po obimu incidenta. Naprimjer, ukoliko se desio i pomor ribe zbog zagađenja, da se inspektor po tome može ravnati i propisati sankciju.“, kazao je za Radio Konjic federalni vodni inspektor. 

Predstavnici Gradske uprave iskazali su opredijeljenost da zaštite Neretvu, Konjic i stanovnike grada Konjica. Osim gradonačelnika Ćatića i predsjedavajućeg Gradskog vijeća Kenana Grede, sjednici su prisustvovali i vijećnici, predsjednici klubova stranaka iz kojih dolaze, Ajdin Tinjak, Sead Hakalović, Šefik Alihodžić i Himzo Muhibić, prenosi Radio Konjic. 

Skoro 90 posto zagađenja teškim metalima u rijekama Jadranskog sliva je zabilježeno nedaleko od industrijske zone u centru Konjica, podaci su Agencije za vodno područje. 

Iz Agencije za naš portal navode da sva postojeća industrijska postrojenja imaju obavezu da izgrade adekvatan sistem za pročišćavanje otpadnih voda do kraja 2023. godine, u skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i kanalizaciju.

"Oni, koji već imaju izgrađen sistem, trebaju ih održavati u funkcionalnom stanju i osigurati da su izlazni parametri u skladu sa propisanim graničnim vrijednostima", navode u Agenciji. Dodaju da su vlasnici industrijskih postrojenja obavezni da redovno ispituju kvalitet svojih otpadnih voda a rezultate dostavljaju Agenciji. "Prema podacima koje dostavljaju Agenciji, većina izvještaja je u skladu sa propisanim graničnim vrijednostima", kažu iz Agencije. 

Dodali su također da je federalni vodni inspektorat nadležan da kontroliše poštuje li industrijsko postrojenje obaveze koje su propisane u vodnoj saglasnosti koju ova Agencija izdaje ali kako su ranije naveli iz Agencije, isto postrojenje NE MOGU odbiti prilikom izdavanja vodne saglasnosti. 

Mogu li federalni inspektori utvrditi ko je počinilac ?

"Tri firme koriste istu mrežu za ispuštanje otpadnih voda, koje sadrže slične teške metale", kažu iz inspekcije, i objašnjavaju da zbog toga ne mogu sa sigurnošću utvrditi ko je počinilac.

Kažu da sve tri sumnjive firme imaju postrojenja za tretman otpadnih voda. 

Dodaju da, zbog važeće Uredbe o ispuštanju otpadnih voda, fabrike nisu obavezne prečistiti svoje otpadne vode u skladu sa propisima sve do decembra 2023. godine.

Iz Udruženja Zeleni Neretva nisu mišljenja da vodni inspektor koji je inače tehnolog po struci da ne može utvrditi sa sigurnošću ko je zagađivač. 

Objašnjavaju da vodni inspektor zbog toge nema zakonski osnov da kazni firme koje ispuste neprečišćene otpadne vode u rijeku. 

Ono što je i vodni inspektor Smailagić ponovio za Source portal potvrđuje zapravo vezane ruke federalnog inspektorata, barem što se tiče sankcionisanja postrojenja koje ne poštuju zakonski određene propise prilikom ispuštanja otpadnih voda nakon prerade. 

„Privatizacijom industrijske zone nakon rata osnovano je desetine novih firmi koje su na samo sebi znan način prekrajale podzemne instalacije, čak tamo gdje ih nikad nije ni bilo (skladišta) , tako i instalacije otpadnih voda. Svi su od nadležnih institucija dobili odobrenja za rad. Onaj ko je vodio privatizaciju nikada nije napravio Katastar podzemnih instalacija, tako i za otpadne vode. Istina je da kada iz zraka gledate industrijsku zonu može se zaključiti da objekat od jedne do druge firme nisu u slijedu nego jedan je desno drugi lijevo,a između objekat treće firme. Sada zamislite npr. instalacije otpadnih voda kako su isprepletane. Čak za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda se koristi instalacija kišne kanalizacije. Nadam se da sam Vam odgovorio zašto inspektor se ne može odlučiti u koga da upre prstom i kaže taj je počinilac. Obično ovakvi predmeti završe na sudu i inspektor bi, u tom slučaju trebao obrazložiti i braniti svoju odluku.“, kazao je Smailagić za Source. 

Uzmimo pretpostavku da nađemo onoga ko ispušta tehnološke otpadne vode preko graničnih vrijednosti, onda dolazi odredba Uredbe o ispuštanju otpadnih voda u okoliš („Sl.novine FBiH“, broj 26/20) gdje se kaže da su pravna i fizička lica dužni svoje otpadne vode prilagoditi uvjetima iz Uredbe do datuma, decembar 2023.godine što nas opet dovodi u začarani krug.  U kaznenim odredbama Zakona o vodama ne postoji kaznena odredba za prekoračenje graničnih vrijednosti propisanih Uredbom kod ispuštanja otpadnih voda u okoliš, te isto tako ne postoji kazna za incidentno ispuštanje otpadne vode u okoliš. 

Smailagić je također objasnio da inspektori da bi kvalitetno radili svoj posao moraju imati kvalitetnu zakonsku podlogu. 

Variščić iz Zelenih Neretva, u razgovoru za portal Source, ističe i povećanje broja malignih oboljenja u Konjicu te također tvrdi da se dostavljaju frizirani podaci od Javnog zdravstva kantona i Federacije, za koje se kako tvrdi zna da nisu istiniti.

Konjic tek čeka ekološka bomba 

Kazao je da se pojavila novost o tome da se pravi veliko postrojenje za preradu otpada tik uz rijeku Neretvu i da će dovoziti otpad na „preradu“ čak iz regije. 

„Pojavila se novost da jedna od kompanija želi da napravi jedno veliko postrojenje koje bi vršilo prečišćavanje i drugih subjekata koji su u toj zoni ali i još 32 vrste otpada, ne samo tehnološkog nego i drugog opasnog otpada u krugu industrijske zone u Konjicu, 10 metara od obale Neretve. Upravo je u toku postupak ishodovanja okolinske dozvole. Mi smo slali svoja mišljenja, nadam se da neće dobiti okolinsku dozvolu jer bi to bila jedna ekološka bomba jer te firme nisu u stanju da svoje vode pročiste i vrate u propisima nego bi još sakupljale otpad i iz regije.“, otkrio je Variščić za naš portal. 

Gradsko rukovodstvo pod pritiskom javnosti koja želi da se višedecenijski problem zagađenja rijeke Neretve iz industrijske zone, radi da se isti problemi riješe jer inače posljednju tematsku sjednicu Kolegija GV Konjic ne bi ni sazivali. Metalska industrija je pod pritiskom, steže se obruč oko vrata. Javnost u Konjicu je sve više i više okrenuta negativno prema metalskoj industriji koliko god ona zapošljavala ljudi.

Ostaje otvoreno pitanje zbog čega su firme za koje se sumnja da su glavni zagađivači odbile prisustvovati tematskoj sjednici i da li možemo govoriti o bahatosti i prevaziđenosti potreba građana ali i pritiska javnosti da se ipak zdravlje stanovnika prekrasnog grada na Neretvi stavi u prvi plan. 

(Piše: Erna Hadžić)