Hronologija izjava ministra Heleza

Dan kasnije je za Radio Slobodna Evropa precizirao da se kampovi nalaze na području Rogatice i na planini Maglić na granici sa Crnom Gorom. Za Detektor je pojasnio da je informacije o tim kampovima imao duže vrijeme, te da ih je proslijedio međunarodnim organizacijama vjerovatno misleći na EUFOR. 

“Nalaze se vrlo blizu Sarajeva. Nalaze se oko bošnjačkog i iznad povratničkog, bošnjačkog naselja u okolini Sarajeva, i ne bih dalje otkrivao te lokacije. A to je baš kamp za obuku. I posjedujem fotografije. To su ljudi koji su naoružani, spremni, sa dobrom uniformom, dobrim naoružanjem”, kazao je Helez za Detektor. 

Također je za Detektor još ranije pojasnio kako informacije o kampovima zapravo dobio od posrednika, te zajedno sa fotografijama dobio zahtjev "da se hitno poduzme nešto". Također je uperio prst u MUP RS, te da su isti kampovi pod nadzorom MUP-a manjeg bh. entiteta. Odgovarajući na pitanje o kampovima na Magliću i Rogatici, naveo je da ti kampovi ne postoje više. 
 
Iako bi u najmanju ruku neozbiljno ili pak nelogično bilo iznositi podatke i saznanja, naročito obavještajne podatke jedne države, u javnost, ostalo je nekako da visi u zraku pitanje o tome zašto je uopće ministar odbrane Zukan Helez iznosio svoja saznanja, sa zadrškom, jedino ukoliko je jedina namjera bila da se izazove bombastična vijest ili pometnja. 

Ovaj slučaj je buknuo u sedmici kada je BiH posjetio glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Na večeri upriličenoj u Sarajevu sa svim članovima Predsjedništva BiH, imao je priliku sam se uvjeriti u sve unutrašnje podjele kada su u pitanju i sigurnost države BiH i njezino priključenje NATO-u što je nesumnjivo u interesu naše države. 

Zaista je uočeno da tvrdnja ministra Heleza dolazi upravo u momentu kada pismo koje su poslali državni parlamentarci iz bh. entiteta RS ka međunarodnim faktorima (u pitanju su Kongres SAD-a i EU Komisija) govori o postojanju paradžemata u FBiH, odnosno o navodnoj opasnosti od terorizma. 

O paradžematima se oglasila i Islamska zajednica BiH.

"Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini se sistemski bavi pitanjem pojedinaca i grupa koji pokušavaju organizovati vjerski život muslimana izvan njenih okvira. 2016. godine je većina takvih grupa, kolokvijalno nazivanih "paradžemati", prihvatila propise i norme Islamske zajednice u BiH i integrisala se u njenu strukturu", rečeno je Faktoru iz Islamske zajednice.

Iako je nešto ranije Islamska zajednica BiH targetirala paradžemate, sada staje u njihovu odbranu. 

Kao šlagort dolazi i hapšenje Adnana Ćatića na sarajevskom aerodromu zbog boravka na ratištima u Siriji. 

Političari iz manjeg bh. entiteta su uglavnom složni u svojim izjavama da se radi o populističkim izjavama ministra odbrane BiH, te da "nemaju veze sa istinom". 

Izjava ministra odbrane BiH biće tema sljedeće redovne sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e pri državnom Parlamentu. 

Ilija Cvitanović, inače lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990., a u ovom slučaju i predsjednik Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e, kaže da je u “stalnom kontaktu” sa direktorom OSA-e, te da nema dokaza za Helezove tvrdnje o vojnim kampovima u RS.

“Ne postoje nikakvi pokazatelji da postoje takve aktivnosti kako je gospodin Helez to javno izjavio. Ali, u zadnje vrijeme se često pojavljuje da političari daju neozbiljne izjave koje uznemiruju javnost, koje tjeraju strah ljudima koji žive na pojedinim područjima, pogotovo tim povratničkim područjima na koja se i odnosila izjava gospodina Heleza”, izjavio je Cvitanović. 

On je pozvao na uzdržavanje od, kako je rekao, “populističkih” izjava o vojnim kampovima, ali i o terorističkim ćelijama u BiH.

Da sjednica treba biti održana, slaže se i član Zajedničke komisije Safet Softić (SDA). 

Istovremeno, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) izjavio je kako “više vjeruje” kolegi ministru obrane Zukanu Helezu da u BiH ima ruskih kampova nego pismu parlamentaraca iz Banja Luke da u (F)BiH ima mudžahedinskih kampova.

Nijedna zvanična državna i međunarodna agencija koja se bavi policijskim ili sigurnosnim aspektima nije mogla potvrditi navode Zukana Heleza. 

Osim baze kod Sarajeva koju dijeli sa štab NATO-a u BiH, EUFOR ima još 19 timova za vezu u čitavoj zemlji, a njihovi pripadnici redovno provjeravaju stanje na terenu, uključujući kontakte s lokalnim stanovništvom, saopćio je EUFOR još ranije. 

"EUFOR kontinuirano ulaže napore u praćenje razvoja stanja u regiji s ciljem održavanja sigurnog i stabilnog okruženja. Naša suradnja s predstavnicima vlasti u BiH je od ključnog značaja kako bi se osigurao proaktivan i koordiniran odgovor na bilo koji izazov. EUFOR ostaje čvrsto posvećen sigurnosti u regiji", navodi se u saopćenju koje je poslao medijima. 

U međuvremenu, u Odsjeku za terorizam Tužilaštva BiH formiran je predmet na osnovu izjava ministra Heleza u kojem je zadužen postupajući tužilac. Ministar Helez je prije dva dana dao iskaz u Tužilaštvu BiH o svojim navodima i prema pisanju medija, tamo se zadržao oko sat vremena. 

Izjava predsjednika Ukrajine razbuktala vatru u javnosti u regionu - Džebić: "„Apsolutno nemaju nimalo takta za značaj nacionalne sigurnosti, trebaju odgovarati..."

“Obratite pažnju na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije. Rusija ima dugoročni plan – Bliski istok, a sljedeća distrakcija bit će Balkan. Ako partneri sada ništa ne poduzmu, opet će doći do eksplozija, i opet. To nije novost. Rusija će se pobrinuti da jedna balkanska zemlja zarati s drugom”, rekao je predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy i razbuktao vatru u javnosti u regionu. 

Naš sagovornik vojni komentator Dean Džebić, odgovorio je na nekoliko pitanja koja se tiču iznošenja informacija u javnost od strane ministra odbrane Zukana Heleza. Poveznica između informacija koje je prije nekoliko sedmica iznio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelensky i onoga što je nakon toga kazao ministra odbrane BiH je uočljiva, ističe sagovornik. 

„U tumačenju izjave ministra Heleza neizostavan element jeste i uzimanje u obzir izjave Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine. Naime Zelensky 16. novembra izlazi sa izjavom o tome da Rusija ima itekako planove destabilizacije Zapadnog Balkana, dok mi 23. novembra imamo izjavu ministra Heleza. Kada je u domenu ova oblast slučajnosti zaista ne postoje, jer takve odluke treba tumačiti u svjetlu međunarodnih odnosa. Naravno, izjava ministra Heleza je daleko od profesionalne, daleko više nego nesmotrena. Način na koji je izašao sa informacijama, možemo slobodno reći sa nekom vrstom priče obzirom da javnost još uvijek, osim tužilaštva, nije dobila nikakve konkretne dokaze, je apsolutno pogrešan i kao takav nema opravdanja za tu vrstu uzbunjivanja javnosti. „, kazao je Džebić za Source. 

Džebić objašnjava koji su modeli po kojima se obznanjuju informacije prema javnosti te kako je eventualno ministar Helez mogao postupiti. 

„U savremenim državama ima nekoliko načina kako država djeluje u ovim okolnostima. Imate model „Demonstriraj – Uništi“, model „Uništi – Demonstriraj“, i na kraju model koji je veoma zastupljen u SAD-u i Evropi a to je „Curenje podataka“. „Prikaži- Uništi“ bi se ogledao u modelu kada jedan zvaničnik, u ovom slučaju ministar odbrane, izađe na press konferenciju na kojoj bi pokazao fotografije iz dronova, čitav niz dokaza, argumenata koji bi bili pripremljeni za jedan ozbiljan brifing, kroz sigurnosnu i svaku drugu pripremu u kojoj bi on javnosti predstavio da u BiH postoje tri kampa. Naravno, svi ovi preduslovi su mogući ukoliko država želi da obznani svom građanstvu takvu vrstu informacija i ima apsolutno pravo da samostalno provodi operacije i protuterotističke djelatnosti bez da javnost promptno obavještava o tome već samo retroaktivno, post festum nakon događaja. Pošto se radi o informacijama najvišeg stepena tajnosti, to povlači za sobom jednu dodatnu vrstu zakonskopravnog okova, a to je zakon o zaštiti tajnih podataka. Ministar Zukan Helez iz pozicije koju obnaša ima pristup velikom broju dokumenata i informacija najvišeg stepena tajnosti, međutim iako ima tu mogućnost ima i određenu odgovornost. „, navodi Džebić. 

Drugi model, ističe naš sagovornik, je nakon samog završetka akta hapšenja ili neke vrste krivičnog gonjenja, pa se tek onda post festum javnost obavijesti o počinjenim aktivnostima sigurnosnih, vojnih i obavještajnih struktura u državi. Treći model bi bio kada bi došlo do curenja podataka u medije te bi tada na osnovu tih podataka mediji konstruisali i gradili priču na konto toga, što predstavlja najgori scenarij po nacionalnu sigurnost, objasnio je naš sagovornik. 

Na našu opasku da je indikativno to da sa jedne strane imao tvrdnje o postojanju paravojnih kampova u RS-u, dok sa druge strane imamo optužbe da u FBiH postoji opasnost od terorizma koji bi potekao iz paradžemata, Džebić ističe da političari nemaju apsolutno nimalo takta za značaj nacionalne sigurnosti. 

„Apsolutno nemaju nimalo takta za značaj nacionalne sigurnosti već lupetaju se čitavim nizom veoma ozbiljnih optužbi i vrlo često svojom latencijom prevazilaze svakodnevna prepiranja i ukoliko zaista ministar Helez želi da ovaj njegov igrokaz korespondira sa rukovodstvom Republike Srpske onda je odabrao najbolji mogući način jer je prihvatio narativ po kojem će zasigurno izgubiti. Političari u RS-u su ispekli zanat i u lobiranju, i u potplaćivanju stranih tabloida da pišu o radikaliziranim Bošnjacima, muslimanima, o terorističkim kampovima...Ukoliko je to htio da odgovori istom mjerom političarima iz Republike Srpske onda je počinio jednu katastrofalnu grešku i ušao u borbu u kojoj ne može pobijediti. „

Naš sagovornik zaključuje da su bh. političari pali na ispitu poznavanja osnova sigurnosne kulture. 

„Političari u BiH su samo pokazali visok stepen nepoznavanja osnova sigurnosne kulture iza koje bi trebali biti brojni i krivično progonjeni.“, zaključuje Dean Džebić, vojni komentator za Source. 

(Piše: Erna Hadžić)