I sami autori su iznenađeni tom činjenicom, ali kada su uvidjeli historijat derbija, zatim žestinu navijačkih strasti koje traju od 1922. godine, kao i ostale relevantne informacije, jednostavno mostarski derbi je zasluženo na 17. mjestu.

Tekst počinje istorijskim kontekstom u kojem se govori o vremenu nastanka klubova i različitostima.

Za Zrinjski se kaže da je  „Prvenstveno katolički – hrvatski klub sa zapadne obale Neretve“, dok se za Velež kaže da je uglavnom bošnjačko – muslimanski klub sa istočne obale Neretve“, što daje dodatni intenzitet derbiju.  U tekstu dalje stoji: „Animozitet između timova je ukorijenjen, ali ne samo u sektaštvo, nego i divergentnim političkim stavovima. Više nego bilo koji drugi na Balkanu, mostarski derbi je mikrokosmos stoljeća bosanske historije, sa klubovima koje definiše puno politike i rat između igrača ili navijača“.

U daljem tekstu se govori o osnivanju Zrinjskog, 1905. godine i Veleža 1922. godine, periodima zabrane rada Veleža i Zrinjskog, ovisno ko je bio na vlasti u tom istorijskom periodu.  

Autor navodi i sljedeće: „Velež je prvu 'hibernaciju' doživio u periodu vladavine Karađorđevića 1929. godine, tzv. 6 Januarska diktatura , kojom se ukida ustav zemlje. Zbog političkih neslaganja mnogi povezani sa Veležom su završiili u zatvoru, a klub je 1936. godine, dvije godine nakon atentata na Karađorđevića u Marseille, obnovio rad“.

„Zrinjski, kao simbol hrvatskog nacionalizma, priključio se  fudbalskoj ligi NDH. Nakon formiranja nove, komunističke Jugoslavije 1945. godine, ovo je izazvalo da klub bude stigmatiziran od strane rukovodstva stranke. Zrinjski prestaje sa radom, njihova arhiva je uništena i sjećanje o klubu je počelo da slabi tokom vremena“.

Rad FK Zrinjski obnovljen je tek 2004. godine, a na prvi gradski derbi nakon 1938. godine čekalo se do 2000. godine, kada je igran derbi u fudbalskoj ligi BiH.

U tekstu se navode podaci da su navijači Zrinjskog uglavnom Hrvati-katolici, dok za Velež uglavnom navijaju Bošnjaci-muslimani, što derbiju daje na dodatnoj komplikovanosti i težini. Iako se za Velež kaže da su njegovi navijači i lijevo orijentisani i da nose na utakmicama slike Tite i Che Guevare.

“Mostarski derbi je više od pukog slučaja 'nas' u odnosu na 'njih'. Postoje dodatne dimenzije koje izdvajaju ovaj derbi od ostalih, a to su: geo-politički istorijat, ideologija, profiterstvo, okolnosti i rat. Navijači oba kluba se slažu da se u određenoj mjeri politika odigrava i na terenu. To je navijački sukob koji zaslužuje priznanje kao nešto više nego čudni Balkan, ovaj derbi sadrži puno radoznalosti za zapadne fanove. Istina je da je to mnogo više od toga“.

Anesa Agović