11.8.2015. 12:28
0
„Za mene je transfer Bajića mali, niko nije ‘Sadaka City’ da plati više”
Nekoliko fudbalera iz BHT Premijer lige ovog ljeta je napustilo svoje klubove, a izgleda da su najbolje poslovali sarajevski klubovi. Naziru se najveći transferi u historiji Premijer lige BiH, ali sve to nije ni blizu transfera u susjednim ligama.
Klubovi u BiH se često zadovoljavaju iznosima od nekoliko desetina hiljada eura za svoje fudbalere, a klubovi za koje potpisuju igrači iz domaćeg prvenstva i nisu baš toliko poznati i atraktivni. Ključnu ulogu u svemu igra više novca, pa se fudbaleri iz BiH često odluče na promjenu sredine upravo zbog novca.

FK Sarajevo

Prema podacima Transfermarkta, Sarajevo u posljednje dvije sezone, računajući i aktuelni ljetni prelazni rok, nije mnogo zaradilo od prodaje fudbalera, tačnije nije zaradilo gotovo ništa. Prvi ozbiljniji transfer napravljen je u sezoni 2013/14., kada je Koševo napustio Asmir Suljić koji je u to vrijeme prešao za mađarski Ujpest za 120.000 eura. Sezonu ranije, Sarajevo je prodalo Ivana Sesara Elazigsporu za 50 hiljada eura, a za isti iznos Said Husejinović je otišao u zagrebački Dinamo. U sezoni 11/12. Bojan Jović je otišao u Paitru za 15 hiljada eura. Godinu ranije, Muhamed Džakmić je za 140 hiljada eura otišao u korejski Gangwon. U sezoni 2009/10., Dalibor Pandža je otišao u zagrebačku Lokomotivu za 300 hiljada eura. Sezonu ranije, Sarajevo je mnogo bolje poslovalo, bar što se tiče prodaje fudbalera. Semjon Milošević je otišao u Cracoviju za 300 hiljada eura, Haris Handžić u Lech Poznan za 170 hiljada eura, a Admir Raščić je otišao u Sandefjord za 75 hiljada eura. Emir Obuća je otišao u Rah Ahan za svega 50 hiljada eura, dok je Zdravko Šaraba potpisao za Dinamo Minsk za svega 10 hiljada eura. U sezoni 07/08. Sarajevo je prodalo Rasima Reiza Željezničaru za 10 hiljada eura, a godinu dana ranije klub sa Koševa je jako dobro poslovao. Vule Trivunović je prodat Khimkiju za 250 hiljada eura, Samir Šarić je otišao u Umeu za 150 hiljada eura, a Ajdin Maksumić je potpisao za Khimki za 100 hiljada eura. Marinko Mačkić je otišao u Sabu za 50 hiljada eura.

FK Sarajevo je u posljednjih 10 godina od prodaje svojih fudbalera zaradilo 1.840.000 eura ili 3.598.726 KM. Od svih spomenutih fudbalera koji su iz Sarajeva otišli u neke druge evropske ili svjetske klubove niko se posebno nije istakao sa napretkom u svojoj karijeri, niti je uspio da zaigra za neki od poznatijih evropskih klubova. Suljić je i dalje član Ujpesta za kojeg igra sjajno, Sesar se nakon lutanja po Turskoj vratio u Široki Brijeg, dok je Husejinović i dalje član Dinama, ali velike probleme mu zadaju povrede. Džakmić više ne igra fudbal, Pandža trenutno nastupa za Olimpic, baš kao i Raščić, dok Handžić trenutno nastupa za rusku Ufu.

FK Željezničar

Kada je u pitanju FK Željezničar, Riad Bajić je prije nekoliko dana potpisao za Konyaspor za 500 hiljada eura, što je do sada jeda od najvećih transfera (kada je u pitanju prodaja igrača) u BHT Premijer ligi. Josip Kvesić je otišao u Antalyaspor za 115.000 eura. Sezonu ranije, Nermin Zolotić je prodat belgijskom Gentu za 300.000 eura. U sezoni 2012/13. Zajko Zeba, jedan od najboljih fudbalera koji je ikada igrao u Premijer ligi, je otišao u RNK Split za mizernih 50 hiljada eura. Godinu dana ranije, Ibrahim Šehić je prodat u Mersin za 425 hiljada eura, a Edin Višća je otišao u Istanbul Buyuksehir za 400 hiljada eura. U sezoni 10/11. Samir Bekrić je otišao u Incheon United za 250 hiljada eura, a godinu dana ranije Edin Cocalić je otišao u Panionios za 75 hiljada eura. U sezoni 2008/09., Željezničar je zaradio pristojan novac od prodaje igrača. Semir Štilić je otišao u Lech Poznan za 600.000 eura, Boubacar Dialiba je otišao u Murciju za 300.000 eura, Alen Spahić je otišao u Salyut Belgorod za 70 hiljada eura, a Nermin Jamak je otišao u Čelik za 10 hiljada eura. Godinu ranije, Albin Pelak je potpisao za Zvezdu Irkutsk za 20 hiljada eura, za isti novac je u Aris otišao i Sanel Jahić, dok je Đorđe Kamber otišao u Diosgyor za svega 10 hiljada eura. Godinu ranije, Stanislav Vasilj je prodat u RB Juniors za 200 hiljada eura, Damir Memišević u Terek Grozny za 100.000 eura, a Admir Vladavić u Žilinu za 100.000 eura.

Gledajući na prodaju igrača u posljednjih 10 godina, Željezničar je ukupno zaradio 3.545.000 eura ili 6.933.416 KM. Pojedini od spomenutih fudbalera su napravili dobre karijere, dok ima i onih koji nisu napravili gotovo ništa nakon odlaska sa Grbavice. Zolotić se nakon problema sa povredama sada vratio u Istru na posudbu, dok je Zeba u tuzlanskoj Slobodi. Šehić, Višća, Cocalić, Dialiba, Štilić i Jahić spadaju u red fudbalera koji su napravili respektabilne karijere nakon odlaska iz Želje.

Široki Brijeg, Zrinjski i Borac

Što se tiče Širokog Brijega, klub sa Pecare je u prošloj sezoni prodao Mirka Marića u Dinamo Zagreb za 100 hiljada eura, te Jozu Spikića u Rijeku za 70 hiljada eura. U sezoni 2011/12. Goran Zakarić je prodat u Dinamo Zagreb za 300.000 eura, a godinu dana ranije Josip Barišić je otišao u Hajduk za 150.000 eura. U sezoni 07/08., Rafael Lopes je otišao u Atletico-MG za svega 20 hiljada eura, a godinu ranije Boris Pandža je otišao u Hajduk iz Splita za 200.000 eura. Dakle, Široki Brijeg je od prodaje igrača u posljednjih 10 godina uspio zaraditi svega 840.000 eura ili 1.642.897 KM. Primjera radi, samo na transferu Mirka Hrgovića od prije 12 godina Široki je zaradio 800.000 eura.

Kada je u pitanju Zrinjski, Matija Katanec je prošle sezone otišao u Speziju za 200 hiljada eura, a u sezoni 2011/12. Toni Šunjić je otišao u Zoryju za 50 hiljada eura. Fenan Salčinović je otišao u Rijeku za 15 hiljada eura. Godinu ranije, Zrinjski je na posudbi Šunjića u Kortrijk zaradio 90 hiljada eura, a godinu ranije Velibor Đurić je otišao u Widzew Lodz za 35 hiljada eura. Zrinjski je od prodaje fudbalera u posljednjih 10 godina zaradio svega 390.000 eura ili 762.773 KM.

Što se tiče banjalučkog Borca, Srđan Grahovac je prošle sezone otišao u Rapid iz Beča za 100.000 eura, dok je Haris Handžić otišao u Ufu za 50 hiljada eura. U sezoni 11/12. Darko Maletić je otišao u Aktobe za 300.000 eura, Asmir Avdukić u Persepolis za 97 hiljada eura, a Duško Sakan u Rad za 10 hiljada eura. Godinu ranije, Vule Trivunović je otišao u Cracoviju za 200.000 eura, a u isti klub za 150 hiljada je otišao i Bojan Puzigaća. U sezoni 09/10. Nemanja Bilbija je otišao u Vojvodinu za 100.000 eura, a Stojan Vranješ u Panduri za 75 hiljada eura. Godinu dana ranije, Ognjen Vranješ je prodat Crvenoj zvezdi za 100.000 eura, dok je u sezoni 07/08. Miroslav Jevtić otišao u Čelik za 75 hiljada eura. Posljednjih deset godina zaključuje transfer Ivana Kurtušića u Obilić za 100.000 eura. Borac je od prodaje igrača u posljednjih 10 godina zaradio 1.357.000 eura ili 2.654.061 KM.

Najveći transfer u historiji Premijer lige BiH, kada je u pitanju prodaja igrača, je napravio Široki Brijeg, koji je u sezoni 2003/04. prodao Mirka Hrgovića Wolfsburgu za 800.000 eura.

Malo novca za Riada Bajića

Za Source.ba portal je govorio nekadašnji selektor fudbalske reprezentacije BiH, Faruk Hadžibegić, koji se osvrnuo na male iznose kojima se zadovoljavaju klubovi u Premijer ligi kada je u pitanju prodaja igrača.

"Situacija nakon rata nas je natjerala da nemamo još uvijek taj evropski kvalitet, gdje bi naši igrači mnogo više vrijedili. Klubovi su bili primorani da uzmu 'daj - šta daš', jer je svaka marka bila pet puta veća. Veliku ulogu igraju i menadžeri, koji su bitni za kontakt, da predstave i ponude fudbalera. U tom periodu nakon rata su najbolje prošli fudbaleri iz Srbije, jer su imali tu relaciju sa bivšim savezom SFRJ. Oni su to dobro iskoristili. Crvena zvezda je bila prvak Evrope i odmah je cijena igrača bila veća. Slično je sa Hrvatima, koji su 1998. osvojili bronzu na SP u Francuskoj. Startne cijene njihovih fudbalera su odmah bile veće", tvrdi Hadžibegić za Source.ba.

Kao što smo već istakli, brojni fudbaleri koji su potpisali za druge evropske klubove nisu napravili neke posebne karijere. Brojni od tih fudbalera su se nakon godinu-dvije lutanja ponovo vratili u Premijer ligu.

"Klubovi u inostranstvu su znali to da iskoriste, dakle, lošu finansijsku situaciju naših klubova. Osnovni razlog toga je stanje lige i takmičenja, jer nismo igrali evropska takmičenja. Klubovi iz inostranstva znaju šta kupuju u BiH i koga mogu koliko da plate. Nije jednostavno igrati u inostranstvu za pet ili deset hiljada eura, koliko god to bila velika cifra za prilike u BiH. Nije to ono što bi omogućilo sve uslove našim igračima u inostranstvu, ta cifra mora da bude mnogo veća", kaže Hadžibegić.

Našeg sagovornika smo upitali koliko je zakon tadašnje SFRJ da igrači ne mogu ići iz domaćih klubova dok ne napune 27 godina bio dobar po igrače, posebno klubove i njihovu zaradu.

"To je bilo samo u interesu da se zadrži kvalitet lige. Nas su u to vrijeme zvali evropskim Brazilom, jer je liga bila jaka i nije se osipala kao danas. Ako pogledate velike klubove, niko ne mijenja 10 ili 15 igrača godišnje. Sve te promjene nisu dobrodošle u cilju traženja kvaliteta. Taj zakon je dao dobre rezultate. Mnogo naših fudbalera je nakon toga jako dobro zaradilo", ističe Hadžibegić.

Hadžibegića smo za kraju upitali o transferu Riada Bajića u Konyaspor, što je drugi najveći transfer u historiji Premijer lige BiH.

"Za mene je to mali transfer. Mnogi klubovi profitiraju kada se radi o kupovini igrača sa prostora BiH. Niko tu nije 'Sadaka City' pa da plati našeg igrača onoliko koliko on vrijedi. Bajić je došao do reprezentacije, a jedan reprezentativac mora da vrijedi više od 500.000 eura. Ali, dobro je, danas 500 hiljada eura, možda naredni transfer u BiH bude par miliona. Jednostavno, naši klubovi moraju da izbore grupnu fazu nekog evropskog takmičenja, jer taj nivo donosi veće transfere", završio je za Source.ba nekadašnji selektor BiH, Faruk Hadžibegić.

Novinar: Haris Ahbabović

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.