Nerijetko se dešava da su društvene mreže kod brojnih ljudi zamijenile realni društveni život, pa je sve više onih koji se na tako "plastičan" način pokušavaju zabaviti u nekom svom virtualnom/izmišljenom svijetu.

Online mahalanje

Za Source.ba portal je govorio komunikolog i bloger, Tarik Kapetanović, koji se osvrnuo na korištenje društvenih mreža u Bosni i Hercegovini.

"Društvene mreže su poslale fenomen u BiH prije nekih pet ili šest godina. Ljudi nisu znali o čemu se radi kada su u pitanju društvene mreže, ali su svi odjednom znali da trebaju koristiti Facebook. Ljudi su znali da je to određena online mahala koja se pojavila i u BiH, nakon onoga što smo imali u tom vremenu, a to je sajt Dernek.ba. Društvene mreže sada poprimaju sve veći i veći obim u BiH. Sada imamo već skoro tri miliona korisnika Facebooka u BiH, te nekih 100 hiljada korisnika Twittera. Prema podacima, oko 90 posto ljudi od ta tri miliona koristi društvene mreže preko mobilnih platformi. To ide u prilog tome da volimo društvene mreže, da volimo ulaziti u tuđe živote i da volimo da saznamo šta je to iza komšijskih vrata. Zbog toga je taj fenomen u našoj zemlji još jači", kaže na početku razgovora za Source.ba portal Tarik Kapetanović.

Vrlo često se dešava da podaci i detalji iz privatnog života koje ljudi objavljuju na društvenim mrežama mogu biti itekako zloupotrijebljeni. Našeg sagovornika smo upitali koliko se uopće možemo plašiti toga i šta činiti u takvim slučajevima.

"Društvene mreže od vas traže veliki broj informacija, od tačnog imena i prezimena, broja telefona, datuma rođenja i sl. To su podaci koji se svakako nalaze u našim oficijalnim dokumentima. S tim podacima koji se nalaze u javnosti, obični korisnici društvenih mreža neće imati problema. Ipak, mora se voditi računa o tzv. identifikacionim dokumentima, ličnoj karti, brojevima kartica ili JMBG. To su stvari koje se nikako ne bi smjele pronaći na društvenim mrežama", kaže Kapetanović za naš portal.

Ovisnost o društvenim mrežama

Studija Univerziteta Chicago, objavljena nedavno, kaže da društvene mreže poput Facebooka izazivaju veću ovisnost od alkohola ili cigareta. U rječnik moderne psihologije upisan je novi poremećaj, a to je "ovisnost o društvenim mrežama". Klinika u Londonu, primjera radi, već liječi stotine oboljelih. Među ovisnicima se nalazi i nekoliko profesionalnih fudbalera. 

"Ljudi u BiH imaju dva problema. Misle da su društvene mreže realnost i misle da je aktivizam na društvenim mrežama realni aktivizam. Generalno smo narod koji sve voli rješavati iz fotelje ili stolice, valjda tako kopiramo i ukazujemo na naše lidere. Kada ispred nas stavite laptop i internet, onda mislimo da možemo ovladati svijetom. Ipak, situacija je potpuno drugačija. Djelovanje na Facebooku jeste interesantno samo medijima, ali to ne mijenja društveno i psihološko stanje ljudi", ističe naš sagovornik.

Lažna stvarnost i plastične zvijezde

Ono što je na Facebooku postala ustaljena praksa su ljudi koji otkrivaju previše intimnih detalja iz svog života, te objavljuju na društvenim mrežama informacije koje, zaista, ponekad idu iz krajnosti u krajnost. Veliki je broj onih koji će se redovno hvalisati sa fotografijama hrane koju jedu, odjeće koju oblače, mjesta koja posjećuju i sl. Možda su nekima te informacije i korisne (u svrhu "istraživačkog" mahalanja), ali je također veliki broj ljudi koje ne zanimaju intimni i ponekad iritantni detalji iz života drugih ljudi, a koje na Facebooku ili Twitteru redovno možete pronaći.

"Društvene mreže mogu od vas lako da naprave neku zvijezdu ili starletu. S druge strane, i mediji su krivci zbog same objave takvih vijesti o zvijezdama, celebrity ličnostima i starletama, a koji redovno na svoje naloge na društvenim mrežama objavljuju fotografije svog ručka, doručka, dio tijela, odlazak u WC, boravak u bazenu, sauni i sl. Mladi ljudi kod nas kopiraju njihovo ponašanje, jer nemamo nekih drugih boljih uzora u društvu, pa se vrlo lako možemo ugledati na neke zvijezde ili starlete. Problem jeste u izgradnji naših heroja i realnih stvari od kojih ćemo nešto naučiti", rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal Tarik Kapetanović, komunikolog i bloger.

Novinar: Haris Ahbabović