Bosna i Hercegovina se po prvi put u svojoj historiji nije plasirala u finale Eurosonga, a i kladionice nam prije samog takmičenja i nisu davale neke  posebne šanse, pa smo bili među pet najlošije plasiranih zemalja na ovogodišnjem Eurosongu.

Ono o čemu se posebno govorilo je i sam izbor predstavnika od strane javnog emitera (BHRT), što je u konačnici možda rezultiralo da imamo mnogo manji broj glasova iz bh. Dijaspore.

Već od 1999. godine se ne održava Šlager sezone, a taj posljednji je značio i posljednje bh. takmičenje pred odlazak na Eurosong. Na spomenutom takmičenju su pjevala gotovo sva najveća muzička imena u našoj zemlji poput Harija Varešanovića, Dine Merline, grupe Seven Up, Plavog orkestra, Seida Memića Vajte, Željke Katavić Pilj, benda Beat House Romane itd.

Pobjednik takmičenja i predstavnik na Eurosongu je trebao biti Hari Varešanović sa pjesmom "Starac i more", ali je pjesma diskvalifikovana jer je već bila objavljena u Finskoj. Na kraju su BiH na Eurosongu u Jeruzalemu predstavljali Dino Merlin i Beatrice sa pjesmom "Putnici", sa kojoj smo do tada napravili najbolji uspjeh osvojivši sedmo mjesto.

Nakon toga su uglavnom specijalni žiriji birali predstavnike naše zemlje na Eurosongu, a nerijetko se dešavalo da je ključni faktor bio i nacionalni ključ, pa su nas tako redom od 2002. do 2004. godine predstavljali Maja Tatić, Mija Martina i Deen Backović. 

"Mnogo je razloga zašto trebamo biti na Eurosongu. To ima veze sa izvođačima i producentima, a usput se na Eurosongu mogu poslati neke poruke. Vrlo je bitno pojaviti se tamo. Zašto bi bilo važno Britancima, Talijanima, Nijemcima ili Špancima da se pojave tamo? Oni traže obezbijeđena mjesta u finalu. Zašto je njima sve to važno, a nama kao nije, jer mi ne želimo ni da se družimo, ni da kupujemo znanje i slično. Ja to ne razumijem. To se radi namjenski da bi se što više otupilo, jer nam kao ne treba kultura, muzeji, Eurosong ili bilo šta drugo", rekla je danas za Source.ba portal Ismeta Dervoz.

Ismeta Dervoz, koja je bila jedan od organizatora posljednjeg Šlagera sezone iz 1999. godine, pred odlazak na Eurosong u Izrael, kaže da je takva vrsta takmičenja itekako bitna.

"Ne moraju to biti najbolji pjevači. Mogu to biti neki novi i mladi pjevači. Znate i sami da sam te 1999. godine vratila Šlager sezone na kojem su se pojavili naši najbolji pjevači, od Harija Varešanovića, Dine Merlina, Plavog orkestra, Crvene jabuke, Fazle i dr. Svi su oni došli. Mi u BiH sada nemamo producentske kuće ili TV kuće koji zavise od muzičkih programa. Ne može neki talent show biti jedini oblik konzumiranja tog muzičkog programa. To mora biti organizovana produkcija. Od javnog emitera koji je uništio muzičku produkciju, mi smo zemlja koja je u kamenom dobu. Mi smo Kamenko i Kremenko, a onda se čudimo kako ne možemo parirati nekim zemljama koje se, po produkciji, nalaze u 22. vijeku. Odustajemo od onoga što imamo, od talenata i ljudi koji znaju da se bave time. Mi njima jednostavno ne dajemo prilike", ističe naša sagovornica.

Kao što već znate, predstavnici BiH na ovogodišnjem Eurosongu su bili Deen Backović, Dalal Midhat, Jala i Ana Rucner. Pjesmu "Ljubav je" je napisao Almir Ajanović.

"Izbor naših predstavnika na Eurosongu bi bio relevantan kada bi taj izbor činili muzički stručnjaci, producenti i urednici. Nama o tome odlučuju administrativni službenici. Ove godine su neki ljudi krenuli da hrabro isfinansiraju i sami zatvore taj projekat. Govorimo o ljudima koji su pronašli potrebnih 200 hiljada KM da uđu u taj projekat. BHRT nije dao nijednu jedinu marku, a onda je isti taj BHRT poslao te ljude na takmičenje bez muzičkog producenta, bez PR-a, bez podrške i to je bilo nedopustivo. Ako na Eurosongu učestvuju 43 zemlje, onda za to postoji razlog", završila je na kraju za Source.ba portal Ismeta Dervoz.

Naredne godine Takmičenje za pjesmu Evrovizije bit će održano u Ukrajini, nakon što je Jamala pobijedila na ovogodišnjem Eurosongu. Još uvijek nije poznato da li će naša zemlja učestvovati naredne godine na tom takmičenju.

Novinar: Haris Ahbabović