Djeca u porodici stiču svoja prva iskustva koja će poslije u životu primijeniti. Zato je odgoj djece u porodici jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka svakog člana porodice. 

Popustljivost djetetu, prevelika briga ili ispunjenje svake djetetove želje/prohtjeva razvija kod djeteta razmaženo ponašanje. Problemi se mogu manifestovati i nekoliko godina kasnije, kada dijete odraste i kada postane odrasli muškarac/žena.

Stoga, razmaziti dijete ne znači često ga milovati i pokazivati mu ljubav ili nježnost, nego mu pretjerano pomagati i posluživati ga, te ga tako ne učiti o osnovim stvarima koje mora učiti još od malih nogu, kako bi se kasnije lako snašlo u životu. 

Za Source.ba portal danas su govorile sarajevske majke koje su sa nama pričale o odgoju svoje djece, njihovom odrastanju, te odnosu sa njima.

"Kada poredim odgoj mojih roditelja i odgoj moje djece, danas se promijenilo mnogo toga, što je i sasvim normalno, obzirom na okolnosti, tehnologiju i kapitalizam kao neizostavne faktore koji itekako utiču na odgoj djece. Međutim, bez obzira na sve nabrojano, smatram se jednim od rigoroznijih roditelja  gdje se mora znati ko je roditelj, a ko dijete. Nekad se znalo ko je roditelj, a ko dijete. Bilo je dovoljno da te otac pogleda i znalo se gdje ti je mjesto, a nije se isplatilo protestovati jer slijedi vikend, a ti bi mogao da završiš u kazni, te sjediš kraj prozora dok svi mole tvoje roditelje da izađeš. Danas se sve, nažalost, malo pogubilo", kaže za Source.ba portal Amela Divović.

"Kod većine djece, nažalost, nema tog respekta prema roditeljima. Znam ja kad sam odrastala kako je to bilo. Sada roditelji uglavnom oboje rade, tako da nemaju previše vremena za djecu kao što su to naši roditelji za nas imali", kaže za Source.ba portal Nusreta Bešlija.

"Nastojim da moju 14-godišnju kćerku odgojim na način kako su mene moji odgajali i vaspitali. Promijenilo se to da je danas, u odnosu na moje odrastanje, mnogo manje tabu tema u razgovoru sa djecom, odnosno roditeljima", kaže za Source.ba portal Svjetlana Đumišić.

Šta roditelji sve dopuštaju svojoj djeci?

Naše sagovornike smo upitali koliko je težak posao odgajanje djeteta, te šta je sve ono što dopuštaju svojoj djeci.

"Teško je odgajati djecu. Jeste da je sve uznapredovalo, ali se i okolina promijenila. Ne možeš više pustiti dijete do ode do trgovine bez toga da strahuješ da će mu se nešto desiti. I sva ta tehnika oko nas... Druga djeca imaju ta tehnološka pomagala, pa je tvom djetetu teško dokazati da je još malo za nešto slično. Ja, hvala Bogu, sam uspjela kod svoje djece da napravim tu neku granicu. Moja kćerka pojma nema o video igricama i slično, iako ima sedam godina", poručuje Nusreta Bešlija.

"Biti roditelj je najteži, najljepši i najodgovorniji zadatak koji možete dobiti u životu. Dopuštanjem djeci da se penju na glavu, samo jer su djeca, dovest ćete ih sutra do toga da će lupiti glavom o zid na prvom neispunjenju zahtjeva. Ne bježim od toga da treba postojati vrijeme igre, mjesto kad su im neke stvari dopuštenije od nekog drugog i slično, ali ne treba upasti u zamku i zamijeniti uloge. Nipošto nisam za robovanje djeci, jer ih spremamo da sutra budu ljudi, odlučni i spremni na izazove, a ne paraziti", kaže Amela Divović.

"Poprilično je teško danas odgojiti i vaspitati dijete, i što bi stari kazali 'izvesti ga na pravi put'. Ima roditelja koji zbog načina života jednostavno nemaju vremena da se dovoljno posvete djeci, pa je toj djeci dozvoljeno mnogo toga. Sa druge strane, imate djecu kojima nije sve dopušteno i tu dolazi do sluha među djecom, a onda se to prenese kući, pa slijedi ona priča 'Mama, ona je vani u 22:00 sata, zašto ja ne mogu' ili 'Ta i ta ide na nargilu, zašto ti meni ne dozvoljavaš da idem' Kada dođe do toga, morate biti velemajstor da djetetu objasnite sve lijepo i polako, te da vas shvati, a da ga pritom ne povrijedite", kaže Svjetlana Đumišić.

Podrška djeci u slučaju prekršaja/zločina?

Svjedoci smo toga da brojni roditelji brane svoje dijete čak i kada ono napravi neki veliki prekršaj, kada naudi drugim ljudima ili kada bude dio određene kriminalne radnje ili zločina. Naše sagovornice smo upitali kako bi reagovale u takvim situacijama.

"Dokle bi išla? Dobro pitanje. Sve u svojim granicama. Ako je teško krivično djelo neka odgovara za njega, jer ja ga sigurno nisam tako odgojila. Treba se naučiti da odgovara za svoje postupke, pa ako treba i u zatvor neka ide ako je zaslužila/zaslužio", kaže Nusreta.

"Nisam nikada razmišljala u tom pravcu. Zajedno sa suprugom dajemo sve svoje napore da djeca idu pravim putem, te da izrastu u samosvjesne ljude, a ne potencijalne kradljivce, ubice, razbojnike i slično", ističe Amela.

"Mislim da ne bih podržala svoje dijete, po tom pitanju, ni u kojem smislu", kratko poručuje Svjetlana.

Šta je još bitno pored ljubavi?

Jasno je da je ljubav osnovni temelj svakog odnosa na relaciji roditelj - dijete, ali pitanje je koji su to faktori koji su također veoma važni za odnos na ovoj relaciji.

"Nezaobilazan je obostrani respekt. Ako hoćeš da te neko respektuje, jednostavno moraš i ti njega respektovati", mišljenja je Nusreta Bešlija.

"Autoritet. Ne govorim o autoritetu postignutom sankcijama i batinama. Pričam o zdravom autoritetu koji se temelji od ranog perioda. Znam da su me vrlo blijedo gledali kada sam svojoj prvoj djevojčici uporno govorila 'Ne' sa pet mjeseci. Za okolinu je bilo suludo, za mene ne, jer sad jasno vidim rezultate te 'ludosti'. Tu je naravno i prijateljstvo. Svom djetetu prvenstveno morate biti prijatelj, pa onda odgajatelj", kaže Amela Divović.

"Odnos roditelja i djeteta, kao što ste naveli, pored ljubavi temelji se i na obostranom povjerenju i poštovanju. To je nešto što se gradi od dana rođenja djeteta", kaže Svjetlana Đumišić.

Nove generacije teže za odgajanje?

Mnogi smatraju da su nove generacije teže za odgajanje, zbog same digitalizacije ovog doba i zbog ubrzanog ritma života. Roditelji mogu ponuditi najbolji odgovor na to pitanje.

"Rijetko ko nema razne konzole za igrice, mobitele i ostalu tehniku. Respekt svakome ko uspije da se odupre tome. Zgrozim se kad vidim ujutru, dok čekamo autobus, djecu koja su drugi ili treći razred osnovne škole i koja umjesto da sa ostalom djecom pričaju bulje u svoj smartphone i igraju igrice na mobitelu", poručuje na kraju razgovora za naš portal Nusreta Bešlija.

"Ako  djetetu koje ima tri godine kupite tablet, odredite mu vrijeme za to. Neka to bude pola sata i neka to znači pola sata. Digitalizacija je vrlo opasna stvar, mač sa dvije oštrice, i vrlo pažljivo se treba pristupiti istoj. Koliko je dobro to što djeci možemo pokazati kako danas sve može da se odradi lakše i brže, također ih neizostavno moramo učiti strpljenju i čekanju, jer će im to mnogo više trebati u životu, nego napredni proces digitalizacije. Ako upitate naše roditelje vjerovatno bi i oni rekli da je njima bilo teže nego njihovim roditeljima, i tako u nedogled. Neosporno je da je danas teže jer se današnjoj djeci dopušta mnogo toga, ali ako istrajete u tome da se poštuje i roditeljska koliko dječija potreba, stvari se iskristalizuju u ranom periodu", kaže za naš portal Amela Divović.

"Tu je Google sa svim odgovorima, nerijetko i pogrešnim. Ono što smo mi pitali svoje roditelje, kao primjera radi recept za palačinke, moja kćerka to nađe na internetu, ne pita mene", poručuje na kraju razgovora za Source.ba portal Svjetlana Đumišić.

Novinar: Haris Ahbabović