15.12.2016. 12:51
6
Pojedini duguju stotine hiljada KM: Pogledajte ko su najveći dužnici prema općinama u Sarajevu
FOTO: Source.ba / Arhiva
Općine na području Kantona Sarajevo posjeduju brojne prostore koji se nalaze u vlasništvu općina. Stoga smo odlučili provjeriti koliko općine na području Kantona Sarajevo posjeduju svojih prostora.

Općina Novi Grad Sarajevo

Nakon brojnih poziva i mailova koje smo poslali na adresu Općine Novi Grad, Amina Vatreš-Nezirević, glasnogovornica ove općine, nam je rekla kako su podaci spremni, ali se čeka na potpis ovlaštenog lica. Iste podatke do dana objavljivanja naše priče nismo dobili, iako je od našeg službenog upita prošlo 15 dana koliko je, kako su nam i u samoj općini potvrdili, zakonski rok da nam pošalju odgovore. Ipak, odgovore smo dobili, svega 15 minuta nakon objavljivanja naše priče na Source.ba portalu.

"Kompletna tematika koja se odnosi upravljanje fondom od 209 poslovnih prostora, 222 garaže i 11 skloništa kojima pravo upravljanja i raspolaganja ima Općina Novi Grad Sarajevo je definisana Odlukom o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i poslovnih prostorija Općina Novi Grad Sarajevo. Od gore navedenog fonda poslovnih prostora, garaža i skloništa Općina Novi Grad Sarajevo trenutno ima slobodnih: 10 poslovnih prostora (u fazi pripreme Javni oglas za dodjelu u zakup i ovih trenutno slobodnih prostora), 56 garaža u Gradačačkoj ulici (veći broj slobodnih garaža iz razloga aktivnog klizišta iznad lokaliteta garaža) i dva sklonišna prostora", piše u odgovoru koeg smo danas dobili iz Općine Novi Grad Sarajevo.

Kada je u pitanju zarada Općine Novi Grad na osnovu zakupnina, ostvareni prihod na ime zakupa poslovnih prostora, garaža i skloništa za 2015. godinu  iznosi 1.418.870,97 KM . Ovdje se radi o iznosu nakon uplaćenog poreza na dodanu vrijednost. Što se tiče iznosa akumuliranih dugovanja zakupaca poslovnih prostora protiv kojih je pokrenut sudski postupak i čija se dugovanja vode na kartici sumnjivih i spornih potraživanja, ukupan iznos duga je 1.648.206,95 KM i ovo se odnosi na period posljednjih 20 godina.


Najveći dužnici prema Općini Novi Grad Sarajevo

"Općina uvijek protiv zakupca koji neredovno izmiruje zakupninu pokreće sudski postupak deložacije i prinudne naplate dugovanja. Epilog tih tužbi je uvijek u korist Općine budući da su tužbe opravdane i da Općina, kao zakupdavac prije pokretanja iste, iskoristi sva zakonom dozvoljena i predviđena sredstva da do iste ne dođe odnosno pokuša problem riješiti sporazumno mirnim putem", stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz Općine Novi Grad, a kojeg potpisuje Džemaludin Kahrović.

Općina Novo Sarajevo

Općina Novo Sarajevo, koja nam je prva odgovorila, tvrdi da ima 300 općinskih prostora, od kojih se njih 47 nalazi u prvoj poslovnoj zoni, 233 poslovna prostora u drugoj poslovnoj zoni, a 20 u trećoj poslovnoj zoni. 

"Dodjela poslovnih prostora  kojima upravlja i raspolaže Općina Novo Sarajevo vrši se na način i pod uslovima propisanim važećom Odlukom o dodjeli u zakup poslovnih prostora na kojima pravo raspolaganja ima Općina Novo Sarajevo, uglavnom  putem Javnog oglasa. Visina zakupnine je decidno utvrđena Odlukom o načinu i visini plaćanja zakupnine poslovnih prostora, a početni iznos zakupnine zavisi od poslovne zone i djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru, na način propisan odredbom člana 5. naprijed navedene Odluke. Ukoliko je prostor dodijeljen putem javnog oglasa onda je to najviši ponuđeni iznos zakupnine u odnosu na početni iznos zakupnine koji je utvrđen u oglasu", odgovor je koji smo dobili iz Općine Novo Sarajevo.

S obzirom da smo u prethodnom periodu navikli na šture i nepotpune odgovore iz ove općine, bez konkretnih informacija, detalja i direktnih odgovora na naša postavljena pitanja, odgovor kojeg smo dobili iz Općine Novo Sarajevo uopće ne predstavlja iznenađenje. 

Ipak, uspjeli smo dobiti neke brojke koje se tiču naplate i dugovanja spomenutih poslovnih prostora u Novom Sarajevu.

"Procenat naplate u posljednjih pet godina u odnosu na fakturisani zakup u prosjeku iznosi 97,2%, a ovaj procenat je ostvaren i za prvih šest mjeseci 2016. godine. Ukupna dugovanja utuženih zakupaca sa 30.06.2016. godine, koji su napustili  poslovni prostor, iznose  2.493.954,65 KM, a zakupaca koji se nalaze u poslovnim prostorima (do donošenja sudske odluke, provođenje sudske deložacije) iznose 882.844,26 KM. Navedena dugovanja se uglavnom odnose na zakupce protiv kojih je sudski postupak pokrenut prije deset i više godina", stoji u odgovoru iz Općine Novo Sarajevo kojeg smo dobili.

Iz Općine Novo Sarajevo dalje navode kako je već pokrenut sudski postupak protiv svih dužnika, kako bi se naplatila dugovanja prema ovoj općini.

Općina Centar Sarajevo

Odgovor smo dobili i od Općine Centar, ali sa nimalo potpunim informacijama, jer su se u ovoj općini pozivali na mišljenje Agencije za zaštitu podataka, koje kaže da nam ne mogu otkriti sve pojedinosti, posebno one koje se tiču dužnika na području Općine Centar Sarajevo.

Općina Centar Sarajevo posjeduje 510 poslovnih prostorija koje se nalaze na području ove općine. Općinski poslovni prostori, kako su nam rekli u ovoj općini, se izdaju fizičkim i pravnim licima, u skladu sa uslovima koji su definisani u Odluci o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i prostorija Općine Centar Sarajevo.

S obzirom da smo sličan odgovor dobili i od ove općine, baš kao i u slučaju Općine Novo Sarajevo, Safet Huremović, stručni savjetnik za informisanje u Općini Centar, nam je poručio u odgovoru kako se zakupnina za iznajmljivanje poslovnih prostorija precizira kroz Ugovore o zakupu i ista se formira u skladu sa Odlukom u svakom pojedinačnom slučaju, te nam je dalje rečeno da ne možemo dobiti imena najvećih dužnika u ovoj općini.

"Općina Centar Sarajevo u 2017. godini, po osnovu zakupa poslovnih prostorija, planira prihod od oko četiri miliona maraka", piše u odgovoru kojeg smo dobili iz Općine Centar Sarajevo.

S obzirom da Agencija za zaštitu podataka u svom dopisu kaže da se podaci ne smiju prezentirati bez odobrenja lica koje je dužnik, u istom dopisu piše da je Općina Centar imala pravo da nam pošalje spisak sa ukupnim dugovanjima po lokacijama, ali bez imena osoba koje su dužne. Taj spisak uopće nismo dobili od Općine Centar, nego nam je samo rečeno da po pitanju dugovanja ne možemo dobiti nikakve informacije.

Dopis Agencije za zaštitu podataka potpisuje direktor ove agencije, Petar Kovačević. O čemu se radi možete se i sami uvjeriti u dopisu Agencije za zaštitu podataka koji je poslan Općini Centar.


Dopis Agencije za zaštitu podataka Općini Centar 01


Dopis Agencije za zaštitu podataka Općini Centar 02

Općina Stari Grad Sarajevo


Kada je u pitanju Općina Stari Grad Sarajevo, ukupan broj poslovnih prostora sa kojim raspolaže Općina Stari Grad Sarajevo iznosi 904. Za razliku od kolega iz Općine Centar i Općine Novo Sarajevo, koji očito nisu imali dodatnih pet minuta vremena da nam pošalju cijene zakupnine pa su nam pisali o zakonskim odlukama, iz Općine Stari Grad smo dobili konkretnije odgovore.

Visina zakupnine određuje se po kategorijama ulica propisanih Odlukom o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i poslovnih prostora Općine Stari Grad Sarajevo i rasporedu poslovnih djelatnosti na području Općine Stari Grad Sarajevo. Najniža visina zakupnine po jednom kvadratnom metru iznosi:

A kategorija: najniža 25,00 KM
B kategorija: najniža 18,00 KM
C kategorija: najniža 10,00 KM
D kategorija: najniža   6,00 KM
E kategorija: najniža  3,00 KM


Kategorije za Općinu Stari Grad su sljedeće:

A kategorija: Ulica Ferhadija 

B kategorija: Kvadrant XII, Štrosmajerova, Sarači, Trg Fra Grge Martića, Baščaršijski trg/Ulica Baščaršija, Trg Alije Izetbegovića, Gazi Husrev-begova (od raskrsnice ulice Zelenih beretki do raskrsnica ulica Ferhadija i Sarači-Slatko ćoše), Bravadžiluk, Zelenih beretki (od raskrsnice ulice Obala Kulina bana do raskrsnice ulica Ćumurija-Štrosmajerova), Saliha H.
Muvekita, Gajev trg, M.M. Bašeskije (od Katedrale do Gajevog Trga-Tržnice).

C kategorija: Ćurčiluk veliki, Kundurdžiluk, Zelenih beretki (od raskrsnice ulica Ćumurija - Štrosmajerova do ulice Branilaca Sarajeva), Abadžiluk, Bazardžani, Besarina čikma, Bistrik (od početka ulice do raskrsnice sa ulicom Bakarevića), Bravadžiluk mali, Ćumurija, Čizmedžiluk, Ćulhan, Despića, Đulagina, Edhema Mulabdića, Hadžidamjanova, Halači, Hadžiristića, Gazi Husrev-begova (od raskrsnuce ulica Ferhadija i Sarači - Slatko ćoše do raskrsnice sa ulicom M. M. Bašeskija), Jankovića  čikma, Jaroslava Černija, Jelića, Kazandžiluk, Kazazi, Koturova, Kujundžiluk, Luleđina, Mudželeti mali, Mudželeti veliki, Niže banje, Obala Kulina bana, Pehlivanuša (desnom stranom do Muzičke škole, a lijevom stranom do ulice Petrakijina), Prote Bakovića, Safvet-bega Bašagića do ulice Patke i ulica Sagrdžije do broja 17, Sime Milutinovića Sarajlije, Tabaci, Trgovke, Velika Avlija, Vladislava Skarića i Aščiluk.

D kategorija: Alifakovac, Avdage Šahinagića, Bakarevića, Bistrik (od raskrsnice sa ulicom Bakarevića do kraja ulice), Brodac, Ćurčiluk mali, Džinina, Evlije Čelebije, Franjevačka, Hamdije Kreševljakovića, Halilbašića, Isevića sokak, Karpuzova, Kovači, Kračule, Logavina, M. P. Sokolovića, M. Ć. Ćatića, Mula Mustafe Bašeskije (od Baščaršije poprečnom linijom iz pravca Baščaršija do Katedrale), Mustafe Dovadžije, Mustajpašin mejdan, Obala Isa-bega Ishakovića, Oprkanj, Patke, Petrakijina, Safvet-bega Bašagića od ulice Patke, Sedrenik, Telali, Telirovića, Vratnik Mejdan.

E kategorija: Iza Gaja, Iza Hrida, Mošćanica, te ulice i dijelovi ulica koji nisu obuhvaćeni prethodnim članovima, a nalaze se na području općine.

"U cilju zaštite tradicionalnih i starih obrta, zakupnina za poslovni prostor za zakupca koji obavlja takvu djelatnost umanjuje se 50% od visine zakupnine utvrđene za kategoriju u kojoj se nalazi poslovni prostor (A, B, C, D ili E). Stari tradicionalni zanati/obrti, po ovoj odluci, su: izrada filigrana, izrada kujundžijskih proizvoda, cizlerski i graverski radovi, kazandžijska djelatnost, puškarska djelatnost, izrada narodnih nošnji i odijela, saračka djelatnost, papudžijska djelatnost, limarska djelatnost, časovničarska, staklorezačka, proizvodnja rukavica, kapa, šešira i kravata, vodoinstalaterska djelatnost, krznarska djelatnost, opravka kućanskih aparata, jorgandžijska djelatnost, oštračka djelatnost, obućarska djelatnost, kovačka djelatnost, tašnarska djelatnost, mutavdžijska djelatnost, abadžijska djelatnost, kalaisanje, emajliranje, eloksiranje, niklovanje, i cinkovanje, izrada nanula i klompi, dimnjačarska djelatnost, brijačka, užarsko-metlarska i četkarska djelatnost, izrada i opravka ortopedskih pomagala, bojadisona, opravka sportske opreme, tapetarsko-dekoraterska, sedlarsko-remenska, fotografska, izrada i presvlačenje dugmadi, optičarska, oštračka, krojenje i šivanje odjeće za djecu i odrasle (krojač), kaligraf, bravar, stolar, izrada predmeta od drveta, oniksa i granite, hemijska čistiona, zlatar, slikanje na tekstilu, tekstilnim vlaknima, staklu i keramici, tucanje kahve, izrada slastica i napitaka po tradicionalnim recepturama i kamenoklesar", stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz ove općine.

Dug za zakupnine za poslovne prostore prije osam godina bio je 18.000.000,00 KM. Za osam godina naplaćeno je 7.000.000,00 KM duga, tako da je trenutni ukupni dug 11.000.000,00 KM. U proteklom periodu, od oktobra 2015. godine pa do danas, Općina je po osnovu svojih nadležnosti izvršila 22 deložacije (iseljenja) zakupaca iz poslovnih prostora koji su utuženi  po osnovu duga za zakupnine. U nastavku pogledajte koji su to najveći dužnici u Općini Stari Grad kada je u pitanju zakup općinskih prostorija.


Najveći dužnici prema Općini Stari Grad Sarajevo

Općina Ilidža

Iz Općine Ilidža smo dobili spisak poslovnih prostora/objekata u vlasništvu ove općine. Općina Ilidža trenutno je u vlasništvu 73 prostora/objekta. Radi se o prostorima ukupne površine od 5.022,1 metara kvadratnih.

Najmanja cijena zakupa (po metru kvadratnom) iznosi 6,00 KM, dok najveća cijena zakupa jednog objekta u vlasništvu Općine Ilidža iznosi 34,00 KM po metru kvadratnom. Nekoliko objekata se izdaje bez zakupnine. Najskuplji mjesečni iznos zakupnine tako plaća ABS-banka u ulici Samira Ćatovića Kobre br. 2. Oni mjesečno općini plaćaju zakup u iznosu od 5.019,50 KM (i dodatno PDV). 


Najveći dužnici prema Općini Ilidža (službeni podaci koje smo dobili)

Što se tiče ukupnih mjesečnih prihoda, Općina Ilidža na osnovu zakupnina mjesečno zaradi 31.113,81 KM, godišnje preko 373.000 KM (ne računajući dodatna sredstva za PDV). Iz Općine Ilidža kažu kako je najveći dužnik prema ovoj općini Elmir Salković, koji ima dugovanja u iznosu od 17.756,40 KM, i koji je utužen na iznos od 12.351,00 KM. 

Novinar: Haris Ahbabović


6
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.