Katastrofalne brojke sa bh. puteva

U saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini život je izgubila 321 osoba, dok je 11.188 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne povrede.
 
Tokom protekle 2016. godine registrirano je 884 nesreća više u odnosu na 2015. godinu, što izraženo u procentima pokazuje povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća za 2,29 posto.

Danas smo, po pitanju ovog problema, razgovarali za Ševalom Kovačevićem, vještakom saobraćajne struke.

Jedno od ključnih pitanja je kako i na koji način spriječiti nesreće sa smrtnim posljedicama i kako, barem donekle, smanjiti njihov broj, te ljudima ukazati na koji način se moraju ponašati u saobraćaju.

Kako, uopće, riješiti problem?

"Trebalo bi, prije svega, ostvariti kvalitetan nadzor nad vozačima i vozilima. Treba napraviti jednu ozbiljnu analitiku koje su to kategorije vozača koje prave ovako katastrofalne stvari. Ono što se ovdje može vidjeti je jedna diskrepancija starih vozila sa jakim mašinama i mladih vozača sa nedovoljno vještina i navika da upravljaju vozilima u višim brzinskim područjima. Oni ne shvaćaju da stara vozila i podignuta brzina dovode do toga da on više uopće ne vlada vozilom. Poznato je iz zakona da je vozač dužan da upravlja vozilom i da svakog momenta njim vlada, da ga drži na dovoljnom rastojanju od drugih učesnika u saobraćaju i da svakog momenta ima planiran zaustavni put do neke prepreke", kaže Kovačević za Source.ba portal.

"Šta mi imamo danas, jednostavno imamo situaciju da mladi ljudi 'dignu' vozilo u veća brzinska područja i oni uopće ne znaju koje sve sile utječu na vozilo. To je strašno. Izuzetno su opasne sile, prije svega centrifugalna sila koja djeluje bočno u krivinama, te inercijalne sile koje djeluju na vozilo. Vozilo je sve više opasnije na prevrtanje, na zanošenje. Zašto bolidi Formule 1 nisu tako opasni, zato što imaju niska težišta, široke gume i neke druge mogućnosti".

"Imamo, nažalost, jednu situaciju koja je izmakla kontroli. Portali donekle pričaju o tome i poneke televizije, ali nema, jednostavno, kvalitetnih emisija koje će ljudima govoriti o tome. Kamere, laptopi, radari, laseri... Sve to treba da u vozilu ima jedan policajac da bi pratio takva vozila", tvrdi Ševal Kovačević za naš portal.

Slučaj Titove ulice u Sarajevu

Konkretan primjer vidljive opasnosti po učesnike u saobraćaju, ali i pješake donosimo u vidu Titove ulice u Sarajevu, na potezu od Vječne vatre pa do BBI centra gdje pojedini vozači svjesno krše saobraćajna pravila i tako ugrožavaju sigurnost, ne samo drugih učesnika u saobraćaju, nego i pješaka koji se svakodnevno kreću neposredno uz samo ulicu. 

Pitanje je koliko će se dugo čekati da se napokon riješi taj problem i da se osigura sigurnost pješacima koji se kreću uz ovu ulicu?

"Zašto ne napraviti mnoge stvari o kojima govorite? Napraviti video nadzor, svaki metar te i sličnih ulica treba da bude pokriven. Tamo gdje se razvijaju takve brzine, kao u ovoj ulici, postoji mogućnost postavljanja određenih prepreka koje će usporavati vozila. Potrebno je uraditi odgovarajuću studiju, pa tek onda postupati po tome. Dakle, potrebno je napraviti jedan ozbiljan projekat o tome", kaže Kovačević.

"Ako ne znate šta ćete raditi, gledajte onda šta su posljedice. Morate vidjeti da se ta masovna pojava mora otkloniti. Samo je potrebno da idete metodom unazad onoga što se dogodilo, pa će vam biti jasno", rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal Ševal Kovačević.

Podsjećanja radi, na području BiH dnevno se, tokom 2016. godine, događalo u prosjeku oko 108 saobraćajnih nesreća, od toga oko 21 saobraćajna nesreća sa poginulim osobama.

Kada je u pitanu Kanton Sarajevo, najveći broj saobraćajnih nesreća na području Federacije BiH u 2016. godini dogodio se upravo na području Kantona Sarajevo, sa procentualnim učešćem od oko 38,56 posto.

Novinar: Haris Ahbabović