Posebno je bitno to što nam sada za ulazak u Crnu Goru, ukoliko ste planirali tokom ljeta ići na more u Crnu Goru, treba negativan test na koronavirus star 48 sati. Jučer su se pojavile informacije da je za takav test potrebno 200 KM.

Za Source.ba portal danas je govorio publicista i putopisac, Adis Tanović. Njega smo pitali da nam izdvoji 10 destinacija u BiH koje vrijedi posjetiti tokom ovog ljeta, te da nam u kratkim crtama kaže zbog čega baš te destinacije vrijedi posjetiti.

Cilj ovog članka je da vas ponukamo da umjesto stotina potrošenih maraka na razne testove i putovanja u susjedne zemlje, ostanete u svojoj zemlji i obiđete je.

"Često možemo čuti kako je Bosna i Hercegovina zemlja sa ogromnim turističkim potencijalom. Većinom su predhodnih godina u tim ljepotama uživali Arapi, ali i sve više turista iz Japana, Kine i sa Zapada. Pojavom korona virusa, te uvođenjem mjera zabranje putovanja, pojavila se mogućnost da državljani BiH putuju i još bolje upoznaju svoju domovinu. Država koja, zaista, ima nevjerovatan potencijal, ali isto tako vrlo malo ili gotovo nikako iskorišten. Imao sam priliku da o našoj zemlji čitam tekstove koje su objavljivali ugledni magazini. I oni bi ponavljali činjenicu koju svi znamo, da smo prelijepa zemlja, ali vrlo malo posjećena. Ipak bili smo zadovljni i sa to "malo" turista. Danas imamo priliku da upozamo svoju domovinu i siguran sam da tu priliku nećemo propustiti. Za vas ću preporučiti top 10 destinacija u BiH, mada je dvostruko više destinacija koje bi trebalo posjetiti", kaže Adis na početku razgovora za naš portal i nastavlja:

"Počet ćemo iz Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, koji predstavlja jedinstven simbol multikuluralnosti u svijetu. Sarajevo je grad s dugom historijom, mjesto gdje se susreću različite kulture i civilizacije. Od muzeja možemo izdvojiti Zemljski i Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Muzej Sarajeva sa svojih pet depadansa, Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej Jevreja BiH, Brusa bezistan i Muzej Sarajevo 1878-1914. Tu je i nezaobilazna Baščaršija, a u njenoj blizini se nalaze objekti najzačajnijih monoteističkih vjerskih zajednica: islama, katoličanstva, pravoslavlja i judaizma. Na udaljenosti oko 12 kilometara od centra grada nalazi se vodopad Skakavac, visok 98 metara. Na istoj udaljenosti nalazi se Vrelo Bosne koje svojom prirodnom ljepotom očarava mnogobrojne posjetioce.

Drugi grad koji preporučujemo Travnik, grad nobelovca Ive Andrića i 77 vezira. Prvi put se spominje 1463. godine u izvještaju trogirskog kneza koji se danas čuva u arhivu grada Zadra. Travnik je specifičan i po tome što je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima dvije sahat-kule. U naselju šumeće nalazi se izvor Plave vode, koje je najljepše mjesto za odmor u Travniku. Na ovom mjestu, uz zvuk žubora vode i ispijanju Lutvine kahve uživaju brojni gosti koji posjete Travnik. Obnovljena Šarena džamija, ali i druge džamije u najstarijem dijelu grada uz utvrdu Stari grad predstavljaju nezaobilane turističke atrakcije. Iznad grada nalazi se planina Vlašić, gdje se proizvodi čuveni travnički sir.

Treća destinacija je Jajce sa okolinom. Ovo područje naseljeno je još od prahistorijskog i antičkog perioda, o čemu svjedoči postojanje rimskih naselja i mitreja iz 3. i 4. vijeka. U 15. vijeku Jajce je dobilo ulogu kraljevskog grada, gdje je u Crkvi sv. Marije krunisan posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, a dvije godine kasnije tu je osnovana Jajačka banovina. Vodopad rijeke Plive je turistički biser i skoro da nema turiste koji posjeti Jajce a da ne odvoji malo vremena za uživanje u jedinstvenom prizoru ispod vodopada. U blizini Jajca su Veliko i Malo plivsko jezero. Vrijeme možete provesti na plaži ili uz šetnju duž Malog plivskog jezera.

Četvrta destinacija je Bihać sa okolinom. Na putu prema Bihaću, prije ulaza u Ključ, proći ćete pored gradske plaže. Nevjetovartan ambijent čine rijeka Sana i okolna vegetacija i tokom ljeta je jedna glavnih turističkih atrakcija stanovnicima ovog dijela BiH. U užem gradskom jezgru Bihaća nalazi se nekoliko značajnih kulturno-hitorijskih objekata. Jedan od njih je Crkva sv. Antuna (katolička crkva), građena krajem 19. vijeka. Preko puta turbeta je Kapetanova kula, izgrađena početkom 18. vijeka. Džamija Fethija građena je u gotskom stilu, što je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini. Naime, po dolasku Osmalija postojeća crkva pretvorena je u džamiju. U blizini Bihaća su vodopadi Kostelski i Štrbačkom buk, slapovi u Martin Brodu, na kojima se voda rijeke Une obrušava niz nekoliko manjih i većih slapova gradeći jedinstvene sedrene tvorevine. Stari grad Ostrožac udaljen je 12 km od Bihaća. Izgrađen je na uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une.

Peta destinacija je Banja Luka. Drugi je grad po veličini u Bosni i Hercegovini. Leži na rijeci Vrbas koja se ulijeva u rijeku Savu. Početkom 16. vijeka Sufi Mehmed-paša, za koga se pretpostavlja da je rodom iz Banje Luke, podigao je nekoliko značajnih objekata u banjalučkom naselju Gornji Šeher: Sufi Mehmed-pašinu džamiju, Carevu džamiju, most preko Vrbasa, veliko javno kupatilo (hamam), veliki han, dućane itd. Prvi bosanski beglerbeg Ferhad-paša Sokolović utemeljio je 1580. godine Donji Šeher i od kasabe napravio veliki grad – šeher Banja Luku. Kastel je bio jako vojno utvrđenje i štitio je kotlinu Vrbasa od neprijateljskih naleta. Za vrijeme Osmanlija bio je to pravi utvrđeni grad s kulama i tabijama. Ferhadija je izgrađena 1579. godine u klasičnom osmanskom stilu. Jedan je od najvrednijih kulturno-historijskih spomenika orijentalne kulture u Bosni i Hercegovini. Zmijanjski vez unikatni je ručni rad žena iz sela Zmijanje, s planine Manjača, između Banje Luke i Mrkonjić Grada. Ovaj jedinstveni vez uvršten je 2014. godine na UNESCO-ovu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine", kaže Tanović za Source.ba portal navodeći prvih pet destinacija koje preporučuje da se posjete.

A onda slijede nešto južniji dijelovi BiH, te putovanje prema uvijek sunčanoj i lijepoj Hercegovini.

"Šesta destinacija je Konjic. Konjic je grad na sjeveru Hercegovine, smješten s obje strane rijeke Neretve. Na području Konjica nalazi se najveći broj bosanskohercegovačkih nekropola stećaka. Našu šetnju po Konjicu počinjemo od njenog simbola, Stare kamene ćuprije. Za nju Benjamin kaže da je sagrađena 1682. godine i u tom periodu je predstavljala pravo remek djelo. Šetnju smo nastavili prema muzejskoj zbirci, orgniziranoj u okviru djelatnosti Narodnog univerziteta pod imenom Zavičajni muzej Konjic.  Kao sastavni dio Zavičajnog muzeja djeluje i “Zukina” rodna kuća, koju smo posjetili nakon predaha u obližnjem restoranu. Zuko Džumhur je bio bosanskohercegovački putopisac, slikar i karikaturista, scenograf i scenarist, i kako kažu njegovi savremenici, sve što bi dotako postajalo bi umjetnost. Da je Konjic od davnina poznat po drvorezbarstvu, krajem 19. stoljeća u svom putopisu zabilježio je Heinrich Renner. Konjic je bio poznat kao drvorezbarski centar bivše Jugoslavije. Konjičko drvorezbarstvo je kao nematerijalna svjetska baština, 2017. godine upisano na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine u Evropi. 

Danas se može posjetiti Mulićev record, muzej drvorezbarstva, čija tradicija u obradi drveta datira još od 1929. godine. Najpoznatiji radovi svakako su izrada stolica za Papu Ivana Pavla II, prilikom njegovih posjeta Sarajevu 1997. godine i 2003. godine,  Banjoj Luci. Porodica Nikšić iz Konjica također već gotovo stotinu godina njegoje tradiciju drvorezbarstva, a za to je dobila brojne svjetske nagrade. Na udaljenosti oko 20 km od Konjica nalazi se Boračko jezero. Prijatno je za kupanje i odmor.

Sedma desticija je Mostar sa okolinom. Njegovo jezgro nastajalo je oko Starog mosta, s obje njegove strane. Intenzivan razvoj grada počinje u 16. i prvim decenijama 17. stoljeća gradnjom najreprezentativnijih objekata sakralne i profane arhitekture osmanskog perioda (džamije, medresa, most, hamam, sahat-kula...). Nakon izgradnje Starog mosta (1557), grad se veoma brzo razvija i postaje važan saobraćajni centar. Kroz historiju je bio značajan kulturni i obrazovni centar, poznat po velikom broju učenih ljudi, pisaca i pjesnika, te je u vrijeme osmanske vladavine spadao među jače obrazovne centre. Među najreprezentativnije džamije u Mostaru spadaju Karađoz-begova, Ćejvan-Ćehajina, Koski Mehmed-pašina džamija i džamija Nesuh-age Vučjakovića. Vladavina Sulejmana II Veličanstvenog (1520–1566) bila je period najvećeg uspona i prosperiteta Osmanskog carstva. Upravo u tom periodu podignuti su najznačajniji arhitektonski spomenici Mostara: Stari most, Karađozbegova i Vučjakovića džamija, kao i još neke druge manje džamije, škole, hamami i veliki broj raznih javnih objekata i stambenih kompleksa.

U blizini Mostara je Blagaj, koji se prvi put spominje u spisima iz 15. stoljeća, kada je bio rezidencijalno mjesto bosanskih vladara. Sredinom 15. stoljeća Osmanlije osvajaju Blagaj. Tada je, uz pećinu i izvor rijeke Bune, izgrađena tekija. Prekrasna priroda i rijeka Buna stvaraju nevjerovatan ambijent koji danas posjećuju brojni turisti sa svih strana svijeta. Uz vrelo Bune smješteni su restorani koji nude bogatu gastronomsku ponudu. Na putu od tekije prema čaršiji paralelno s rijekom Bunom smješten je Velagića kompleks.

Na putu od Mostara prema Čapljini proći ćete pored Počitelja. Leži na lijevoj obali rijeke Neretve. Ulaskom u grad primjetit ćemo veliki broj dućana (prodavnica), han, hamam s lijeve strane, preko puta se nalazi Medresa sa bakrenim kupolama, s desne strane Sahat-kula, koje je izgradio Ibrahim-paša. S desne strane stepenicama se penjemo u pravcu Gavrankapetanovića kuće, u kojoj se svake godine u mjesecu julu tradicionalno održava likovna kolonija, koja je jedna od prvih kolonija na prostoru jugoistočne Evrope. Iznad kuće Gavrankapetanovića je Šišman Ibrahim-pašina džamija, poznata još kao Hadži-Alijina džamija, izgrađena u 16. stoljeću.

U blizini je i park prirode Hutovo blato. Stanište je brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Smatra se jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope. Kravica je ime prelijepog vodopada na rijeci Trebižat. Ovo mjesto udaljeno je oko četiri kilometra od Ljubuškog i oko četrdeset kilometara od Mostara.

Osma destinacija je Stolac, sjajni biser Hercegovine. Ono što je Neretva za Mostar i Konjic, Buna za Blagaj, to je Bregava za Stolac. Još od vremena prahistorije ljudi su naseljavali dolinu ove rijeke. Ugodna klima i kristalno čista rijeka i danas privlači veliki posjetilaca. Ovaj stari grad obiluje bogatim kulturnim naslijeđem, koji je još 1980. godine upisan kao 'grad muzej' pod zaštitu UNESCO-a.U Stocu će vam rado ispričati priču o "heravoj" Inat ćupriji.  I sama rijeka Bregava, koja se provlači kroz avlije mnogih stolačkih kuća, mahala, poput Begovine, Ade, Pogleda, Podgrada, doprinosi tom šarmu neodoljivih starina. Čaršijom dominiraju Careva džamijai sahat kula. Tu je i vodopad Provalije, koji je najbolje posjetiti dolaskom proljeća, kada se velika količina vode obrušava niz veliki kružni slap, stvarajući nevjerovatan ambijent. Zadovljstvo je posjetiti i graditeljski biser Begovinu, izgrađenu uz rijeku Bregavu, koju je  dao je sagraditi stolački kapetan, vezir Hercegovačkog pašaluka i najveći stolački vakif Ali-paša Rizvanbegović, koji je ostao upamćen i po svojoj izreci "Kad puška ne puca, neka čekić i motika kuca. Nekropola stećaka nalazi se u Vidovu polju na udaljenosti od oko tri kilometra od Stoca. Po svojim likovnim odlikama spada u najvrednije i najznačajnije spomenike srednjovjekovnog perioda u Bosni i Hercegovini.

Deveta destinacija je Trebinje. Smješteno na jugu Bosne i Hercegovine, u podnožju planine Leotar. Kroz grad protiče rijeka Trebišnjica, nekad najveća ponornica u Evropi.  Dužinom obale rijeke Trebišnjice pruža se lijep pogled na stari dio grada, Muzej Hercegovine i sahat-kulu. Posebnu čar daju platani na glavnom Gradskom trgu i pravi je ugođaj sjediti u dubokoj hladovini stogodišnjih platana. Glavne turističke atrakcije uz Arslananagića most su dvije trebinjske džamije.

Deseta destinacija je Neum. Zahvaljujući činjenici da jedan grad izlazi na obalu Jadranskog mora, Bosnu i Hercegovinu nazivaju pomorskom zemljom. Smješten u mirnom zaljevu izuzetno je lijepo mjesto za odmor. Velika turistička ponuda obuhvata privatni smještaj, apartmane, vile i hotele", poručuje za kraj razgovora Adis Tanović, te vam savjetuje šta da posjetite tokom ovog ljeta, usljed novonastale situacije oko virusa korone.

Novinar: Haris Ahbabović