Bosna i Hercegovina je država koja u regiji ima najmanje plate i prema brojnim istraživanjima u svijetu država u kojoj se jako teško živi. Sa 830 KM koliko iznosi prosječna plata građanin ove zemlje mora da podmiri brojne izdatke, tako da mu za život ostaje jako malo, pa neke stvari koje su normalne svuda u svijetu smatra luksuzima. 

Da ne žive svi loše u našoj državi govori i podatak o platama državnih poslanika u Parlamentu Bosne i Hercegovine koje iznose i do 7.000 KM.

Pored visokih plata prema zakonu naše države delegati iz državnog Parlamenta nakon isteka mandata imaju pravo i na 'Bijeli hljeb', odnosno primanje plate godinu dana dok ne odu u penziju ili ne dobiju posao kod novog poslodavca. 

Brojne su beneficije koje prema enititetskim i zakonu BiH uživaju delegati državnog Parlamenta dok su na poziciji, ali i kada pođu u penziju, a o njima smo porazgovarali sa advokaticom iz Sarajeva Dinom Duraković Morankić.

"Najzanimljivija su dešavanja na državnom nivou jer su tu plate najveće, ali i odgovornosti. Ukoliko uzmemo zastupnike u našem državnom Parlamentu BiH, oni imaju mogućnost da ne budu stalno zaposleni i da imaju status stalno zaposlenog u kom slučaju primaju plaće, a i delegatski paušal koji naplaćuju oni koji nisu stalno zaposleni. U takvom slučaju oni svi idu u penziju u skladu sa relevantnim entitetskim zakonima kada ispune zakonske uslove. Kada odu u penziju na državnom nivou oni imaju otpremninu koja je u iznosu od šest ostvarenih plaća, a penziju ostvaruju u skladu sa svojim entitetskim zakonima", rekla nam je Dina Duraković Morankić.

Tu je zanimljiv slučaj Dušanke Majkić koji je svima dobro poznat, koja je ispunila uslove za penziju po zakonima koji važe, otišla u penziju, dobila otpremninu i potom se vratila u radni odnos u državnom parlamentu i nastavila da prima platu koju je imala do tada. Ako ste se pitali kako je to moguće - moguće je po zakonima naših entiteta i države.

"Moguće je po entitetskim zakonima o penzijsko - invalidskom osiguranju koji daju određene uslove kada čovjek koji je ostvario pravo na penziju po godinama radnog staža ima pravo da i nakon penzije, po sticanju prava na penziju nastavi radni odnos. To ima i u Federaciji BiH i u RS-u i moguće je kod ostvarivanja punih penzija (dobnoj ili nakon 40 godina staža). To nije toliko problematično jer su to ljudi koji su uplatama u penzioni fond stekli to pravo, ali im se omogućava da nastave radni vijek i poslije sticanja tih prava. Ono što jeste tu simptomatično kada takve propise iskoriste ljudi koji imaju ogromna primanja, a znamo da na državnom nivou poslanici imaju između 5000 i 7000 KM, a u odnosu na prosječnu plaću u BiH su enormna primanja", rekla je za naš portal Dina Duraković Morankić. 

U Republici Srpskoj bila je jedna zakonska odredba koja je to zabranjivala, kaže naša sagovornica, međutim, Ustavni sud BiH je to stavio van snage tu zabranu i samim tim Dušanka Majkić je mogla nakon sticanja prava na punu penziju da zasnuje opet radni odnos. 

"U slučaju Majkić ništa nije urađeno mimo zakona. Ona je to i rekla, ona je samo iskoristila zakonske mogućnosti i svoja prava. Tu se samo radi o tome što nas iznenadi kada takve zakonske mogućnosti koristi neko ko ima tako enormna primanja u odnosu na ostale ljude u državi. Imamo situaciju da imamo političare na državnom nivou čija su primanja osam puta veća nego prosječna plaća u Federaciji BiH", kaže nam advokatica. 

Dušanka Majkić nije jedina koja je iskoristila to pravo i uzela veliku naknadu nakon nekoliko godina rada, ali je bila najviše medijski isturena pa je njena priča odjeknula. Od 2010. do 2016. godine ovo su poslanici i delegati koji su ostvarili pravo na otpremninu: 

Mirjana Malić 30.483 KM (oktobar 2010.)
Beriz Belkić 31.200 KM (decembar 2010.)
Mehmed Suljkanović 30.125 KM (maj 2011.)
Adem Ibrahimpašić 30.125 KM (juni 2011.)
Petar Kunić 30.169 KM (juli 2011.)
Boško Tomić 28.769 KM (novembar 2012.)
Krstan Simić 28.869 KM(mart 2013.)
Hasan Bećirović 29.112 KM (august 2014.)
Božo Ljubić 29.610 KM (decembar 2014.)
Dušanka Majkić 28.641 KM (maj 2015.)
Ismeta Dervoz 28.769 KM (juli 2015.)
Mirsad Mešić 29.112 KM (decembar 2015.)
Niko Lozančić 28.141 KM (maj 2016.)

Da poslanici imaju po osam puta veće plate nije nikakvo iznenađenje, obzirom da sami sebi određuju  visinu plate, zakonski ne krše ništa, ali moralno je upitno. 

"Te visoke naknade i plate su političari odredili sami sebi. Ne postoji neki sistem u kojem postoji neka kontrola, nego svaki saziv Parlamenta na nivou države određuje plaće u skladu sa zakonima i odlukama zajedičke Komisije za administrativne poslove, dakle komisije Parlamenta, što u prevodu znači da oni sami sebi određuju plate", kaže nam Dina Duraković Morankić. 

S moralne strane oni bi mogli reći da plate poslanika u Parlamentu BiH ne mogu biti veće od tri prosječne plate u Bosni i Hercegovini, ali ne. Njihove plate su enormno visoke i godinama ostaju na tom nivou. 

"Nisu tu samo plate u pitanju, imate mnoštvo komisija i ostalih beneficija. Svaki državni parmalentarac ima i auto što ljudi ne znaju, ima i šofera i tako dalje, čitav set privilegija o kojima se ne priča, a koje ima svako ko radi u Parlamentarnoj skupštini BiH", kaže naša sagovornica. 

Uzeli velike otpremnine, pa se vratili na posao!

Kada je u pitanju odlazak u penziju nakon uzete otpremnine Dušanka Majkić je nastavila radni odnos kao delegat u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. 

Mirjana Malić je u oktobru 2010. godine uzela otpremninu i iznosu od 30.483 KM, a u decembru iste godine, nakon kratke pauze postavljena je na poziciju predsjedavajuće Skupštine Kantona Sarajevo. 

Beriz Belkić uzeo je otpremninu kada je stekao uslove za penziju u iznosu od 31.200 KM u decembru 2010. godine, nakon čega je nastavio rad u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sve do 2014. godine.

Mehmed – Meho Suljkanović je u maju 2011. godine uzeo otpremninu u iznosu od 30.125 KM, a za potrebe Izbora 2012. godine bio je jedini građanin općine Kalesija koji se izjasnio kao pripadnik nacionalne manjine - Turčin, što mu je pomoglo da uđe u Općinsko vijeće sa osvojenih 117 glasova.

Adem Ibrahimpašić je uzeo 30.125 KM otpremnine u junu 2011. godine, a do 2014. godine je ostao u Parlamentu. Osim toga ovaj čovjek je dugogodišnji direktor i večinski vlasnik Bihaćke pivare.

Petar Kunić je u julu 2011. godine uzeo 30.169 KM, a ostao jeu Parlamenu još nekoliko godina u radnom odnosu kada je završio mandat 2014. godine. Ove godine u oktobru Petar Kunić je postao vršioc dužnosti dekana Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Boško Tomić je uzeo 28.769 KM otpremnine u novembru 2012. godine, a ostao do 2014. godine, kada nije uspio da obnovi mandat. Boško Tomić je 2013. godine izabran da bude predsjednik općinskog odbora SNSD-a Pale, tako da i danas obavlja tu funkciju. 

Krstan Simić je u martu 2013. godine uzeo 28.869 KM otpremnine. On je bivši sudija Ustavnog suda BiH, po struci je pravnik, tako da se nakon isteka mandata nastavio da se bavi svojim poslom.

Hasan Bećirović je u augustu 2014. godine dobio 29.112 KM otpremnine nakon što je preminuo u aprilu iste godine. Nakon nečije smrti država isplaćuju otpremnine u slučaju smrti nadživjelim članovima porodice, a pravo na takva davanja ovise o tome isplaćuje li država u kojoj je umrla osoba imala socijalno osiguranje davanja u slučaju smrti.

Božo Ljubić je krajem 2014. godine uzeo 29.610 KM otpremnine, a sada obavlja funkciju Zastupnika HDZ-a u Hrvatskom Saboru.

Ismeta Dervoz je prošle godine u julu uzela 28.769 KM otpremnine, a danas se bavi zaštitom ljudskih prava. 

Mirsad Mešić je uzeo 29.112 KM u decembru 2015. godine, a iznos je donirao u humanitarne svrhe. Nakon toga on se vratio na funkciju zastupnika SDP-a u državnom Parlamentu.

Niko Lozančić je uzeo 28.141 KM u maju ove godine, nakon čega je izjavio kako ne želi nikome da kaže čime se sada bavi. Ovaj bivši zastupnik je zbog prevare osuđen na zatvorsku kaznu od godinu dana u maju 2016. godine, koja neće biti izvršena pod uvjetom da u naredne četiri godine ne ponovi slično djelo. 

Dakle, prema zakonu naše države delegati su samo iskoristili svoje pravo i za jedan dan, koliko su bili u penziji, uzeli otpremninu u iznosu većeg kredita, kojeg naši građani podignu, pa ispaćuju po deset ili dvadeset godina! 

Novinarka: Merima Druškić