Gdje smo bili, a gdje smo sada? Gavrilo Princip žrtvovao svoj život, umro u zatvoru od teške bolesti, a to mu se nije isplatilo
Ubistvo Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine promijenilo je svijet i dovelo do Prvog svjetskog rata. 28. juna te godine Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne je pucao u prijestolonasljednika Franca Ferdinanda, ubivši njega i njegovu suprugu Sofiju.
"Gavrilo Princip je bio pripadnik Mlade Bosne i on nije znao da će njegov 'dugi pucanj' dovesti do velikog rata i velikih stradanja, ali on je bio nošen idejom koju je usvojio u svom formativnom dobu. Kao đak se uključio u organizaciju Mlada Bosna i nakon što je prešao u Beograd došao je u kontakt sa nekim ljudima i njegove ideje su prerasle u nešto što su oni doživljavali kao oslobođenje srpske nacije i stvaranje velike jugoslavneske države na Balkanu", rekao je za Source Husnija Kamberović, historičar i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Historija ne dozvoljava igre pretpostavki, obzirom da je ona zasnovana na činjenicama, ali kao obični ljudi to možemo uraditi. Da se tog dana nije dogodio atentat i da tog dana nije ubijen Ferdinand, nešto drugo bi bio okidač za veliki svjetski rat, koji je bio neizbježan, smatra historičar Husnija Kamberović.
"Habsburška monarhija je tada bila veliko carstvo i velika sila, ali ona je unutra bila razjedinjena. Južnoslavensko pitanje je bilo aktuelno jer su svi bili nezadovoljni i Srbi i Hrvati i Bosanci", rekao nam je Kamberović.
Svake godine u Sarajevu se obilježi godišnjica od ubistva Franca Ferdinanda u Sarajevu, a napominjati i prisječati se ovakvih stvari je značajno samo iz razloga da se pokaže besmislenost rata, smatra Kamberović.
"Zamislite mladog Gavrila Principa koji je pokazao hrabrost i pucao u Frendinanda kako tako mlad, izoliran, bolestan umire u zatvoru 1918. godine shrvan velikom bolešću. On je žrtvovao svoj život, a sve što se poslije izdešavalo se pokazalo nedovoljno vrijednim i njegovog i života miliona ljudi koji su poginuli u ratu", rekao je za Source Husnija Kamberović.
Bosna i Hercegovina je danas daleko na Balkanu, 1914. godine kroz Habsburšku monarhiju smo bili uključeni u svjetske tokove, ali kako su se te 1914. igrali sa Bosnom, tako se igraju i danas, i još uvijek se trudimo ući u svjetske tokove, smatra Kamberović.
Razgovor sa Husnijom Kamberovićem pogledajte u priloženom videu.
Novinarka: Merima Druškić
Snimatelj i montažer: Ramiz Uzunović
Korišteni snimci: Youtube