Piše: Mirza Malović

Međutim, ono što najviše buni javnost je upravo to da su naučna mišljenja podijeljenja po ovom pitanju, pa je tako prilikom posjete Visokom svoje viđenje dao francuski arheološki stručnjak Stephane Cave.

"Imao sam posebno iskustvo na megalitu K2 u tunelima, što predstavlja izazov za naš sistem logike koji poznajemo. Pristupat ću cijelom projektu sa velikom ozbiljnošću, jer se radi o čitavom kompleksu", kazao je on tom prilikom.

Valery Uvarov iz Rusije, istraživač piramida i drevne egipatske tehnologije, smatra da su piramide u Visokom jedna od najstarijih građevina ikada izgrađenih u svijetu.

"Siguran sam da će piramide u Visokom vrlo brzo utjecati na to da ljudska civilizacija uspostavi kontakt sa izvanzemaljskom. Uvjeren sam da će Visoko u nekom budućem periodu postati spiritualni centar svijeta", rekao je on.

Svoje mišljenje dao je i srbijanski istraživać Goran Marjanović.

"Tokom mog dugogodišnjeg istraživanja, mnogo sam naučio o bosanskim piramidama. Uvjeren sam da je nivo tehnologije antičkih civilizacija bio na znatno višem nivou nego što to mi mislimo", rekao  Goran Marjanović.

Međutim, brojni su i oni koji negiraju bilo kakvo postojanje piramida u  Visokom, pa je tako profesor Anthony Harding, koji je predsjednik Evropskog udruženja arheologa, posjetio je Visoko i rekao kako je formacija brda sasvim normalna i uobičajena.

"Uopšte nisu pronađeni nikakvi dokazi koji bi podržavali stav da je nalazište arheološka lokacija. Vidio sam lokalitet i po mom je mišljenju sasvim prirodan. Nisam vidio kameni put, ali prema fotografijama ne mislim da se radi o arheološkom nalazu, već prirodnom kamenom putu", rekao je on

Svoje viđenje je dao i profesor Enver Imamović, koji je rekao da je uopšte apsurd što je Osmanagić prvo napisao knjigu o piramida, a potom ih išao istraživati.

"Iza ovog otkrića ne stoji profesija. To je pokrenuo zanesenjak i amater. Apsurd je što je prvo napisao knjigu o piramidama, a potom ih išao istraživati", kazao je profesor Imamović.

"Egipatske piramide, one najveće, je svaki dan gradilo 200 hiljada ljudi, dok smo mi za to vrijeme na ovim prostorima živjeli u pećinama. To što se tvrdi da su pronađene ploče koje se nadovezuju jedna na drugu kao kod piramida, smiiješno je, jer se radi o prirodnim tvorevinama - sedimentnim stijenama. Moguće je da je Osmanagić naišao i na bedeme grada, ali svakako ne na piramide", kazao je Imamović jednom prilikom.

Za mišljenje smo pitali  profesoricu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju, stručnjaka iz oblasti Stari vijek dr. Amru Šećić Beća, koja je za naš portal rekla da ne vrijedi ići u medijsku raspravu o tome.

"To je tema o kojoj nema nažalost više smisla govoriti u medijima  jer nas izlaže javnom linču dok politika nesebično to podržava, tako da ne vidim svrhu da idem u medijsku raspravu o tome jer Osmanagić odmah koristi priliku da replicira i daje mu se besplatna reklama", rekla je za Source.ba Šačić.