19.9.2023. 17:10
0
Od Carla Bildta do Christiana Schmidta: Svi Visoki predstavnici u BiH
Od decembra 1995. pa do danas, Bosna i Hercegovina je imala svog Visokog predstavnika. Svaki predstavnik za vrijeme svog mandata je ostao upamćen po nečemu, dobrom ili lošem, ali ipak upamćen. Neko je radio više, a neko manje iz (ne)opravdanih razloga. Da li je Visoki predstavnik uopšte potreban BiH, koliko svoje ovlasti adekvatno koristi, da li ih na pravi način iskorištava, koliko to ima uticaja na vladajuću strukturu u BiH, i u konačnici da li se dešavaju ikakve pozitivne promjene, često je pitanje koje još uvijek nema konkretnog odgovora.

Bonske ovlasti 

U decembru 1997. godine se održao jedan od najvažnijih događaja, a koji se tiče provedbe mirovnog sporazuma, a to je sastanak u Bonnu prilikom čega su visoki predstavnici od tog momenta imali pravo da koriste svoje tzv. Bonske ovlasti.
 
Bonske ovlasti podrazumijevaju da visoki predstavnik smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obveze i Daytonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine, navodi se na zvaničnoj stranici OHR-a.

Ko su bili visoki predstavnici u BiH

Carl Bildt (Švedska; decembar 1995-1997.), prvi visoki predstavnik u BiH, je jedini predstavnik koji nije imao privilegiju korištenja bonskih ovlasti, obzirom na to da su stupile na snagu nakon njegovog odlaska sa ove funkcije, 1997. godine.

Carlos Westendorp (Španija; juni 1997.-august 1999.), drugi po redu visoki predstavnik je počeo svoje djelovanje u skladu sa bonskim ovlastima, a iskoristio ih je ukupno 80 puta. Njegov mandat je ostao upamćen po tome što je nametnuo novu državnu zastavu, himnu, uspostavio je jedinstvenu valutu te registarske tablice. Također, smjenio je tadašnjeg predsjednika RS Nikolu Poplašena zbog odbijanja odluke da se Milorad Dodik imenuje za mandatara Vlade RS-a navodi se u publikaciji Aktuelna vanjska politika: “Pregled primjene bonskih ovlasti visokih predstavnika u BiH“evropskih prioriteta” Kenana Kadića.

Wolfgang Petritch (Austrija; august 1999.-maj 2002.) bonske ovlasti je iskoristio 242 puta. Najvažnije se odnose na uspostavu granične policije i suda BiH kao i proglašenje konstitutivnosti Srba u Federaciji BiH te Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, stoji u prethodno pomenutoj publikaciji. Također, u njegovom mandatu smijenjen je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Ante Jelavić, koji se danas nalazi u Hrvatskoj. Umjesto njega je došao Jozo Križanović, navodi Radiosarajevo.

Paddy Ashdown (Velika Britanija; maj 2002.-januar 2006.) je bivši visoki predstavnik koji se naročito istaknuo od svojih prethodnika, ali po svemu sudeći i nasljednika. Svojim autoritativnim pristupom je pokazao kako visoki predstavnik može donijeti odluke koje su od koristi državi koju zastupa, te kako one mogu biti provedene veoma brzo. Prema dostupnim podacima, on je nametnuo je 462 odluke, a koje su se između ostalog odnosile na smjenu 59 funkcionera iz RS-a. Također, ostao je upamćen po smjeni Dragana Čovića, kojem se na teret stavljala optužba za korupciju u slučaju ‘’Lijanović’’.

Christian Schwarz-Schilling (Njemačka; februar 2006.- juni 2007.)  peti visoki predstavnik u BiH sa najkraćim periodom djelovanja. On je na neki način smanjio korištenje bonskih ovlasti i inicijativu prepustio domaćim političarima, koji ipak nisu bili u stanju da riješe neka ključna pitanja. Ipak, nametnuo je Zakon kojim je osnovan Memorijalni centar Srebrenica, Potočari.

Miroslav Lajčak (Slovačka; juli 2007.-februar 2009.) koji je nastavio trend smanjivanja korištenja bonskih ovlasti. Prema dostupnim informacijama, iskoristio ih je svega 30 i time pokazao pasivni angažman. Ostao je upamćen po smjeni direktora policije RS-a Dragomira Andana i Predraga Ćeranića, zaposlenika OSA-e.

Valentin Inzko (Austrija; mart 2009.- juli 2021.) je bivši visoki predstavnik koji je najduže vremena proveo na ovoj funkciji, čak 12 godina. Isto pasivan tokom svog djelovanja, a pred odlazak je donio Odluku o zabrani negiranja genocida i drugih zločina u BiH, što je pozitivan korak za budućnost.

I na kraju Christian Schmidt iz Njemačke, koji funkciju visokog predstavnika obnaša od augusta 2021. godine. Što se tiče njegovih odluka koje je donio najznačajnija je ona iz oktobra 2022. godine kojom je izmijenjen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Također, tu je I odluka o suspenziji raspolaganja državnom imovinom i tretira se kao dio zakona BiH.  U posljednje vrijeme je u žiži javnosti zajedno za predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, a kako će se sve završiti ostaje da vidimo.

Remizirajući sve navedeno vidimo da su pojedini Visoki predstavnici se dosta izdvojili od ostalih, neki su maksimalno iskoristili bonske ovlasti, a neki skoro i da nisu. Ipak, svaki od njih je nešto uradio, a koliko je to doprinijelo promjenama možemo sami zaključiti.

(Mubina Lj.I.)

 
0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.