U ovoj fazi, čak i ako uspijemo ograničiti globalno zagrijavanje na 2˚C iznad predindustrijske razine, nove procjene pokazuju da će u tropskim i suptropskim krajevima; uključujući Indiju, Arapski poluotok i supsaharsku Afriku, do 2100. većinu dana biti iznimno visoke temperature.

Na srednjim geografskim širinama harat će skoro svake godine intenzivni toplinski valovi, navodi se u novom istraživanju. U američkom gradu Chicagu, na primjer, do kraja stoljeća broj opasnih toplinskih valova mogao bi se povećati za čak 16 puta.

Kakve su šanse da izbjegnemo tu sudbinu? Oko 0.1 posto, ako ograničimo zagrijavanje na ispod 1.5 ˚C iznad predindustrijskih temperatura, a stručnjaci smatraju da ćemo do 2050. najvjerojatnije premašiti 2˚C zagrijavanja.

"U tom slučaju će ekstremno opasan toplinski val biti redovita značajka klime u supsaharskoj Africi, dijelovima Arapskog poluotoka i velikom dijelu Indijskog potkontinenta", kažu stručnjaci.

Ako globalno ne radimo na smanjenju emisija stakleničkih plinova i ne uvedemo druge mjere za sprječavanje klimatskih promjena, na svijetu će vjerojatno biti mnogo smrtnih slučajeva. No svaki mali korak koji pridonosi smanjenju temperatura ipak je važan jer će to značiti i manji broj ljudskih žrtava, piše Science Alert.

Nedavne procjene pokazuju da je globalno zatopljenje već sada odgovorno za jedan od tri smrtna slučaja povezana s velikim vrućinama. Na temelju ovih stopa, studije predviđaju da će u nadolazećim desetljećima, s pogoršanjem globalnog zatopljenja, ljudi umirati u rekordnom broju.

Kako se ljudi nose s toplinskim stresom, opasnim stanjem koje može dovesti do zatajenja organa, ovisi o više čimbenika; poput vlage. Trenutačne procjene temelje se na metrici poznatoj kao indeks topline koja uzima u obzir relativnu vlažnost zraka samo do određenih temperatura.

Nedavna istraživanja su pokazala da ljudsko tijelo možda neće moći podnijeti toliko topline i vlage koliko pokazuje ovaj indeks. Kako sada stoji, 93°C na indeksu topline smatra se gornjom granicom onoga što čovjek može uopće preživjeti. No pri 100-postotnoj vlažnosti, čak ni mladi i zdravi ljudi možda neće moći živjeti na iznad 31°C.

Unatoč tome, prema tradicionalnom indeksu topline, temperature se smatraju opasnima kada prelaze 40°C, a izuzetno opasnima kada prelaze 51°C. Novo istraživanje je koristilo ovu metriku za predviđanje nastanjivosti u budućnosti, tako da postoji dobra šansa da procjene zapravo podcjenjuju prijeteću opasnost.

Međutim, čak i po ovom mjerilu, izgledi za čovječanstvo izgledaju strašno. Između 1979. i 1998. opasan prag indeksa topline premašen je svakoga dana u tropima i suptropima za 15 posto. U tom periodu je bila rijetkost da temperature, prema indeksu, postanu izuzetno opasne. Nažalost, to se ne može reći za trenutno razdoblje, a problem se samo pogoršava.

Do 2050. godine bi u tropskim regijama opasni indeks topline mogao biti premašen 50 posto dana svake godine, a do 2100. većinom dana.

"Vjerojatno će, bez velikih smanjenja emisija, veliki dijelovi globalnih tropskih i suptropskih područja do kraja stoljeća tijekom većeg dijela godine bilježiti razine toplinskog indeksa više od onih koje se smatraju opasnima", navode znanstvenici.

Istraživanje naziva Probabilistic projections of increased heat stress driven by climate change objavljeno je u časopisu Communications Earth & Environment.

(A. Balićevac)