Naš Munib je rođen prije 68 godina u Pljevljima, a skrasio se u Brčkom. Političkim vodama plovi već 25 godina, a jedan je od rekordera po broju promijenjenih brodova tokom te plovidbe. Zaplovio je kao član SDA, da bi nakon šest godina odlučio da je vrijeme za promjene. Ta promjena je bila Stranka za BiH, koja ga je uvela među klupe Parlamenta FBiH. Ni tu se nije dugo zadržao. Ostao je federalni poslanik, ali je osnovao novu stranku, Savez narodnog spasa – Snaga BiH.

Ni stranka čiji je bio suosnivač nije zadovoljila apetite našeg Muniba. Nakon osnivanja Saveza za bolju budućnost pristupa toj stranci, koju, čini se, godinama prati problem „montiranih političkih procesa“. Jedan takav nas dovodi do poveznice sa „fudbalerom“ Munibom. Naš Munib je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu i to zbog zloupotrebe službenog položaja. Zatvora ga je spasilo pomilovanje Predsjedništva BiH, a upravo je njegovo pomilovanje prelilo kap u čaši, pa je tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown poništio Zakon o pomilovanju.



Međutim, moramo konstatovati kako, uprkos presudi, građani vjeruju Munibu. Kao potvrda toj konstataciji služe njegovi izborni rezultati. Na Općim izborima 2010. godine je u utrci za Predstavnički dom Parlamenta FBiH osvojio čitava 524 glasa, najmanje od svih poslanika koji su činili taj zaziv Parlamenta. „Upao“ je zahvaljujući naklonosti „vrhovnog komandanta“. Istoj osobi se može zahvaliti i za aktuelni mandat u istom nivou vlasti. Ovaj put mu je, na Općim izborima 2014. godine, popularnost vrtoglavo porasla, pa je osvojio 69 glasova više u odnosu na prethodne izbore. Od ponavljanja prethodnog uspjeha, odnosno ulaska u Parlament sa najmanjim brojem osvojenih glasova, ga je spasila DF-ova Franjka Suzana Galić, koja je uspjela oboriti njegov neslavni rekord. Zanimljivo je da su svi kandidati SBB-a za ovaj nivo vlasti iz izborne jedinice u kojoj se kandidovao Jusufović imali više glasova od njega. Međutim, kompenzacijski mandat je ponovo pripao našem junaku.

Ako se pitate zašto ovo sve pišemo, odgovor je poprilično jednostavan. Naš Munib je bio grlati protivnik inicijative da se profesionalnim parlamentarcima, koji primaju plaću za svoj rad, ukine pravo na paušal.

„Lično mislim kako plata poslanika od 2.400 KM nije mnogo“, iskreno je prozborio Munib, protiveći se mogućnosti da ostane bez dodatnih 630 KM mjesečno, koliko iznosi paušal.

Ta crkavica mu je pomogla da u svom imovinskom kartonu prikupi stan u Tuzli, kuću u Brčkom vrijednu 250.000 KM i poslovni prostor u Sarajevu vrijedan 100.000 KM.

Jednako je šokiran inicijativom poslanika Dennisa Gratza bio i Munibov stranački kolega, Nasir Beganović.

„Pa zaista se radi o klasičnom populizmu, prvenstveno iz razloga što pojedini poslanici koji nisu u profesionalnom statusu u Parlamentu Federacije, najčešće iz razloga što ostvaruju puno veća primanja već mi kao profesionalni poslanici“, zavapio je Beganović s govornice.

SDA-ov Dževad Agić također smatra kako „ima njih tamo puno više koji trebaju da dođu ovdje“, odnosno da ima puno više onih koji imaju veća primanja od njega.

„U FERK-u je neto plaća 5.500 KM. Pogledajte plate u tim agencijama“, argumentovao je Agić, smetnuvši s uma da i politička opcija kojoj pripada snosi ogromne zasluge za postojeće pravne propise vezane za primanja u upravama, agencijama itd.

Ukupno 35 poslanika je dijelilo ovo mišljenje i glasali su protiv inicijative koja bi rezultirala ukidanje paušala, ne ponudivši niti jedan racionalan argument, izuzev tvrdnji da „ima drugih koji primaju još više“.

„Ja zaista nisam čuo niti jedan racionalan argument. Čak sam čuo vrlo bahatu, vrlo bezobraznu argumentaciju kako plata od 2.400 KM i nije neka velika plata za zastupnike, imajući u vidu da su plate u realnom sektoru u rasponu od 300, 400 ili 500 KM. Ako pogledate primanja u realnom sektoru, taj prosjek je negdje oko 800 KM. Nedopustiv je toliki jaz između plata u realnom sektoru u odnosu na javni sektor. Ovdje govorimo o tri do četiri puta većoj plati u javnom sektoru u odnosu na realni sektor, a stalno moramo ponavljati da realni sektor finansira javni sektor“, izjavio je za Source.ba portal Dženan Đonlagić, šef Kluba poslanika Demokratske fronte.

Đonlagić dodaje kako je Klub zastupnika njegove stranke u PD-u Parlamenta FBiH uputio u parlamentarnu proceduru Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o plaćama, u kojem se tretiraju svi segmenti koji ulaze u plate i naknade (plaće, paušali, naknade za odvojeni život, otpremnine). 

„Želimo da umanjimo plate onim zastupnicima koji ne dolaze redovno na sjednice Parlamenta i želimo da riješimo pitanje otpremnina, a to je da se zastupnici koji ispune uvjete za penziju penzionišu, uzmu otpremninu, a onda kroz nekoliko dana ponovo uđu u radni odnos“, objašnjava Đonlagić.

Kada već spominjemo izostanke poslanika, podaci Centra civilnih inicijativa (CCI) govore kako na početku svake sjednice bude evidentirano odsustvo u prosjeku do tri zastupnika, dok prilikom izjašnjavanja o prvoj tački dnevnog reda ta brojka naraste do 20!



Izdvajanja za plaće i troškove uposlenih u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH su u 2015. godini iznosila 8,85 miliona KM, gotovo dva miliona više u odnosu na godinu ranije. Ilustrativan je primjer da se za prevoz poslanika, koji koriste pravo na odvojen život, izdvaja 120.000 KM. Krajem prošle godine su si omogućili i naplaćivanje rada u zajedničkim komisijama, što iznosi 350 KM mjesečno po poslaniku. 

Kada sljedeći put čujete uvjeravanja Vlade FBiH kako rade na reformskim ekonomskim procesima koji će doprinijeti svim građanima, sjetite se da se radi o istoj vladajućoj strukturi koja smatra da je minimalna plata od 420 KM „društveno opasna“, dok je paušal poslanika koji primaju nekoliko hiljada KM mjesečno neophodan.

(Nedim Pobrić)