Na Bleiburgu se odaje počast stradanju više desetaka tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene pronacističke NDH koji su se u maju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj.

Neki su ubijeni odmah kod Bleiburga , a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima poznatima kao križni put.

 Iako se radi o komemorativnom skupu pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, na događanje uvijek prispije i nekolicina ustaških nostalgičara i simpatizera s prepoznatljivim ustaškim obilježjima. 

 "U godini u kojoj obilježavamo 80 godina Anschlussa, odnosno nacionalsocijalističko preuzimanje vlasti i propadanje Austrije, novoizabrana koruška vladajuća koalicija jasno se želi usprotiviti svim ekstremima. U njih spadaju i desno radikalna okupljanja u okrilju 'crkvene procesije' koja se svake godine održava na Lojbaškom polju (Loibacher Feld)", rekao je Hini koruški premijer Peter Kaiser (Socijaldemokratska stranka Austrije SPÖ).

 Kaiser je naglasio da koruške vlasti ne mogu spriječiti manifestaciju na Lojbaškom polju jer je za to zadužena savezna vlada u Beču, odnosno savezna policija. Ali zato ističe kako se ondje mora osigurati poštovanje zakonske zabrane isticanja simbola nacističkog svjetonazora i brzo reagirati ako se to prekrši.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz izjavio je austrijskim medijima koncem travnja kako niti on nema ovlasti zabraniti svibanjsku komemoraciju u Bleiburgu."To je događaj koji organizira hrvatska Crkva. To znači da odluku o održavanju nije donijela ni savezna vlada niti koruška vlada", rekao je Kurz novinarima, naglasivši da će vlasti reagirati odlučno dođe li do kršenja zakona.

Njegov hrvatski kolega Andrej Plenković neće na Bleiburg, rekavši u razgovoru za RTL da "ima obaveza".  Dodao je kako svatko tko onamo ide mora poštovati zakone zemlje u koju dolazi.

Kaiser je nedavno zatražio da vlada u postojeći zakon o zabrani isticanja fašističkih i nacističkih simbola uključi i znakovlje ustaškog režima. Austrijski zakon trenutno vrijedi samo za austrijsku nacionalsocijalističku prošlost.

Ugledni njemački novinar Norbert Mappes-Niediek, odličan poznavatelj prilika na Balkanu i autora nekoliko knjiga o zemljama jugoistočne Europe, smatra da zakonske osnove za oštro reagiranja u slučaju isticanja ustaških simbola postoje i danas.

"Sve ovisi o tome po kakvim uputama postupaju policajci. Dosad su zatvarali oba oka. Ove godine to više neće činiti", kaže Mappes-Niediek.

On u razgovoru za Hinu podsjeća da državni odvjetnici mogu iskoristiti i postojeći zakon žele li procesuirati isticanje ustaških simbola.

 "Neki državni odvjetnici to rade, neki ne“, kaže Mappes-Niediek. Pred sudom u Klangefurtu se trenutno vodi proces protiv 69-godišnjeg Hrvata koji je prošle godine na komemoraciji u Bleiburgu pozdravljao "Hitlerovim pozdravom".

(Fena)