Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ranije je održao referendum o obilježavanju dana tog entiteta, kojeg je Ustavni sud BiH prethodno proglasio neustavnim. Dodik je referendum najavio i kada je riječ o ulasku BiH u NATO, o pitanju samostalnosti tog dijela BiH, kao i referendum o sudbini Suda i Tužilaštva BiH.

Analitičari ocjenjuju da takvo ponašanje političara nije državničko, već da referendumom odgovornost koju oni trebaju ponijeti, jer su ih građani birali, zapravo teret prebacuju na građane, koji ne bi na to trebali nasjedati. Vlade i političe elite u zemljama bivše Jugoslavije građane ne pitaju kada podižu kredite, ali od građana traže odgovornost u slučaju osjetljivih tema.

Redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Čedomir Čupić kaže u intervjuu za agenciju Patria da je protiv toga da se referendum upotrebljava kada su u pitanju osjetljive odluke, pogotovo u međunarodnim odnosima, jer građani, kako kaže, u tim slučajevima mogu samo emocionalno da donose odluke, ali ne mogu imati nikakav razuman ili agrumentovan uvid.

„Upravo u takvim situacijama treba da snose odgovornost oni koje su građani izabrali“, smatra profesor Čupić.

On se slaže da je referendum demokratsko sredstvo koje se upotrebljava za donošenje odluka vezanih za unutrašnji život jedne zemlje, poput podizanja određenih cijena ili statusa neke manjinske grupe, ali da građani ne mogu odlučivati o krupnim, strateškim odlukama te zajednice. Ističe da to za njih trebaju uraditi upravo oni koje su građani izabrali i koje plaćaju. Političare koji se referendumom kriju iz naroda, Čupić ne naziva državnicima, već politikantima koji ne žele snositi rizik svojih odluka. 

„Danas referendum možete da nametnete. Političke vođe mogu da zavaraju ljude na način da im građani na referendumu potvrde ono što ni žele da provedu. Ukoliko se to pokaže lošom odluku, loše rezultate svakako će fakturisati građanima koji su takvu odluku izglasali na referendumu“, ističe. 

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu podsjeća da je historija zabilježila one koji su okvalifikovani kao hrabri, ili mudri državnici. U 20. vijeku izdvaja Čerčila ili de Gola, koji su, kako kaže, donosili važne odluke, a nisu ih upućivali na građane. Aktualne političke elite na prostoru bivše Jugoslavije, smatra, pokazuju da ipak nemaju tu vrstu odgovornosti.

(NAP/Alen Avdić)