Prvi korak je bio izbjeći katastrofu i spasiti ljude. U tome smo, čini se, uspjeli. Barem zasad. Piše Slobodna Dalmacija.

Drugi korak je pokušati život u zemlji vratiti u normalu. O tome se ovih dana vode pregovori.

Treći korak je spasiti državu od ekonomskog kolapsa, a da se pritom ne ugroze životi ljudi. Ne bukne zaraza. I ne rasplamsa epidemija koja bi nas ponovno vratila na početak. Što će u Hrvatskoj, koja je petinu BDP-a zarađivala od turizma, biti prilično teško. No možda ne i sasvim nemoguće.

Česi su se, recimo, već najavili. Tamošnji turoperatori predlažu zračni koridor i potvrde da su na "koronu" negativni za turiste koji bi iz te zemlje ovoga ljeta mogli doći u Hrvatsku.

U Češkoj se epidemija nije otela kontroli, a najavljeno je i popuštanje mjera. Ako se trendovi do ljeta nastave, možda će koridori postati spasonosnim receptom za hrvatski turizam. I to ne samo za turiste iz Češke. Slovačka, koja je najranije uvela stroge mjere i ima najmanji broj umrlih od koronavirusa u Europi, samo njih osam, možda će pokazati isti interes. Mađarska i Poljska, u kojima je situacija što se tiče koronavirusa slična kao i u Hrvatskoj, također spadaju u kategoriju manje opasnih zemalja.

Ako gostiju s istoka Europe ipak ne bude, Hrvatskoj će preostati samo dvije uzdanice. Domaći gosti, kojima je ministar turizma Gari Cappelli najavio vaučere za ljetovanje u Hrvatskoj i kojima je Jadran s nabildanim cijenama u julu i augustu do sada često puta znao biti preskup, te gosti iz Bosne i Hercegovine. Koji su nakon što je 1995. završio rat, prvi u vikend turama dolazili na Jadran. I tako pomagali krpiti kućne budžete brojnih Dalmatinaca.

Pitanje je, naravno, kako će se situacija s koronavirusom u BiH dalje razvijati. I koliko će tamošnje vlasti epidemiju do početka ljeta uspjeti staviti pod kontrolu.

Italija, Velika Britanija, Francuska, SAD, Švedska pa i Njemačka - s čijih su tržišta godinama u Hrvatsku dolazili platežno najmoćniji gosti - za sada se još uvijek čine prerizičnima. Situacija se do augusta, naravno, može promijeniti, a "korona" zauzdati, no ako se to ne dogodi, nastradati bi mogle tradicionalno skupe destinacije na obali poput Istre, Hvara i Dubrovnika.

Ako se, naravno, u tako promijenjenim trendovima na turističkom tržištu ne prilagode. I nižim cijenama ne pokušaju privući obiteljske goste s istoka Europe koje je dobar dio iznajmljivača prezirao kao pašteta-turiste. Ili one iz Hrvatske, koji su skupe destinacije naprosto zaobilazili.

Pod uvjetom da se broj zaraženih u Hrvatskoj nastavi smanjivati. A u Europi, na krilu popuštanja mjera, ne bukne neki novi Wuhan. Ischgl. Ili Bergamo.



(Lejla Trle)