Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je danas u Dubrovniku kako mnogi Hrvati identitetom potječu iz Bosne i Hercegovine, gdje se događa ono što nije dobro niti vodi prema dobrom.
"Hrvatski politički narod treba našu podršku i solidarnost. Godinama smo slušali tuđe prijekore, ultimatume, želje i pozdrave, a mi smo strpljivo i krotko radili svoj posao. A sad, potpuno svjesni tko smo, imamo pravo civilizirano postaviti zahtjeve i iskazati stav. Onaj tko na to nije spreman, ne koristi državu kako je treba koristiti“, poručio je Milanović, prenosi novinska agencija Hina.
Milanović je to kazao u Dubrovniku gdje je u povodu blagdana svetog Vlaha i Dana Grada u srijedu održana svečana sjednica dubrovačkog Gradskog vijeća. Milanović je također kazao kako u Srbiji prema dubrovačkoj književnosti "vlada konstanta kulturnog prisvajanja šleperskog tipa."
Predsjednik Milanović je istaknuo kako je dubrovačku književnost i kulturu nemoguće oteti:
"Na sigurnom smo. Budimo ponosni što netko to želi, a da ne može. Poistovjećenje Srba s dubrovačkom književnosti i povijesti je nikakvo. Neka žive u iluziji. Mi ne pokušavamo aproprirati Stefana Lazarevića ili Stevana Dečanskog. Budite i hladni, pomalo i oholi“, poručio je Dubrovčanima predsjednik Milanović.
Hrvatski predsjednik je rekao i kako u krizi treba biti odgovoran i polako gledati prema kraju te poželio uspjeh u korištenju sredstava Europske unije, a sve ostalo je tema za stalnu raspravu i oprez.
"Europske vrijednosti su od Portugala do Estonije i slične, ali i različite. U toj različitosti možemo osigurati pristojan građanski život. Dobro je da su ideološke razlike u Hrvatskoj možda i manje nego što su ikada bile. Zato od vlasti očekujem da se svojim i zajedničkim upravlja pošteno, a da se novac ne koristi za vlastite interese, da se bude strog prema sebi i prostoru kojim se upravlja“, rekao je Milanović.
Među uzvanicima na svečanoj sjednici bili su i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, državni tajnici i saborski zastupnici, kao i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović te brojni drugi.
U popodnevnim satima uslijedit će otvaranje 1050. Feste svetog Vlaha, uz obred puštanja golubica i podizanje barjaka sv. Vlaha pred Parčevom crkvom. Sutra, na sam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetog Vlaha, uz epidemiološke mjere pred dubrovačkom Katedralom održat će se svečano euharistijsko slavlje, a potom i procesija ulicama grada s relikvijama i barjacima župa koje slave sv. Vlaha.
(Amer Mujezinović)