Kao što je zahtijevao dio desnice, zastupnici su produžili vanredno stanje za šest mjeseci, do kraja januara 2017., čemu je bio sklon i predsjednik Francois Hollande, prenosi Hina.

Nakon što su usvojili poseban član nacrta zakona kojim se produžuje vanredno stanje za šest mjeseci, zastupnici su kasno u noć usvojili i cjelokupan nacrt koji obuhvaća mjere poput ponovnog uvođenja administrativnih pretraga, prekinutih u maju, i predviđa zapljenu i korištenje informatičkih podataka i mobilnih telefona.

Vlada je prvotno predvidjela tromjesečno produženje, koje je premijer Manuel Valls predstavio kao "moćan odgovor" na terorizam.

Režim vanrednog stanja na snazi je od terorističkih napada 13. novembra  2015. u Parizu.

Premijer Manuel Valls, kojega je mnoštvo u ponedjeljak izviždalo prilikom ceremonije odavanja počasti ubijenima u Nici te koji je bio metom kritika političkih oponenata zbog napada, pozvao je na nacionalno jedinstvo predstavljajući u utorak navečer zakon. Govoreći pred zastupnicima, Valls je upozorio da Francuska mora očekivati "još napada i još poginulih nevinih građana".

"Ne moramo se naviknuti, to nikada, nego naučiti živjeti s tom prijetnjom. Živjeti s njom i boriti se protiv nje", rekao je on.

"Teroristi nas žele podijeliti, razdvojiti, nahuškati jedne protiv drugih", kazao je u utorak Hollande tokom posjeta Portugalu. "Postoji zadaća koja me motivira: da budemo ujedinjeni, okupljeni, u stanju reagirati kako treba uz potrebnu silu", dodao je on.

U terorističkom napadu u Nici u četvrtak navečer Tunižanin Mohamed Bouhlel velikim je kamionom pregazio na šetnici ljude koji su se okupili gledati vatromet povodom Dana pada Bastilje, ubivši pritom 84 ljudi, prije nego ga je policija ustrijelila. Po dosadašnjim podacima, blizu 40 ljudi među poginulima bili su stranci.  

(FENA)